PREHRANA Thalassotherapia Opatija savjetuje

Funkcionalna prehrana zaustavlja bolesti i pretilost

P. N.

Dobar izbor namirnica snažno utječe na metaboličke procese i ravnotežu organizma što svakako uključuje i brojne bolesti




Piše Neda JOKIĆ, mag. nutr. clin., klinički nutricionist Thalassotherapie Opatija


Prekomjeran unos kuhinjske soli jedan je od najvažnijih uzroka nastanka povišenog krvnog tlaka te time uzrokuje i povećani rizik za razvoj srčanog i moždanog udara, bubrežnih bolesti, osteoporoze i nekih malignih bolesti. Hrvatska je treća zemlja, odmah nakon Turske i Mađarske, po konzumaciji soli, a prosječan hrvatski građanin suvremenom prehranom unese  5 -10 g /dan kuhinjske soli više nego što je potrebno ljudskome tijelu. Preporučena količina kuhinjske soli iznosi  5 gr/dan (2g natrija), dok je u nas prosječan unos kuhinjske soli je 11,6 grama dnevno. Cilj posebnog Strateškog plana je u Hrvatskoj 2019. godine unos soli smanjiti na 9 grama/dan po stanovniku, a do 2025. godine na 5 grama (1 čajna žličica).




Stoga, birajte hranu koja sadrži malo kuhinjske soli: voće i povrće, svježi kravlji sir, jogurt, jaja, svježa riba i meso, perad, sjemenke, orasi. Izbjegavajte hranu s visokim sadržajem soli: suhomesnate proizvode, konzervirano voće i povrće, konzervirane riblje proizvode, slane grickalice, tvrde sireve, pekarske proizvode, gotove umake, juhe iz vrećice, „brzu“ hranu (pizza, hamburgeri, prženi krumpirići). Umjesto soli koristite začine: crvena paprika, chilli, curry, papar, ružmarin, bosiljak, origano, timijan, limunov sok. Provjeravajte količinu soli na deklaracijama gotovih proizvoda.


Funkcionalna hrana povezana je rezultatima interakcije prehrane na zdravlje što je studijama dokazano, jer utječe na dobro zdravlje, smanjenje rizika od bolesti i nutritivnom potporom kod bolesti. Primjeri funkcionalne hrane sa bioaktivnim komponentama su češnjak, luk, poriluk, voće, povrće, orah, riba, meso, mlijeko, sirutka.


 


Medicinska nutritivna terapija


Medicinska nutritivna terapija je medicinski pristup u liječenju pojedinih kroničnih stanja i bolesti uz pomoć individualno prilagođenog načina prehrane, baziranog na znanstvenim dokazima. Temelji se na edukaciji oboljelog, promjene načina života i prehrambenih navika te samokontrole.


 


Pretilost


Procjena  je SZO-e da u svijetu ima 2 milijarde osoba s prekomjernom tjelesnom težinom a 700 milijuna je pretilo. Pojavnost pretilosti u Hrvatskoj je u porastu i danas je svaki peti stanovnik pretio, a preuhranjene su dvije trećine muškaraca i više od polovice žena. Pretilost se definira indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 i klasificira se kao bolest. Kao kronična bolest praćena je nizom komplikacija koje bitno narušavaju kvalitetu života i smanjuju životni vijek oboljelih.


U pandemiji pretilosti izrodila se zapanjujuća paleta različitih oblika prehrane za mršavljenje: ona s niskim udjelom masnoće, niskim udjelom ugljikohidrata, visokim unosom masnoća-niskom udjelom ugljikohidrata, visokim unosom proteina. Korekcije u prehrani koje uključuju ekstremne, najpopularnije dijete često garantiraju veliki gubitak tjelesne težine, ali većina dijeta ne ispuni  očekivanja i mogu ozbiljno narušiti zdravlje. Epidemiološka praćenja ukazuju kako se debljina najneuspješnije liječi u usporedbi sa ostalim bolestima. Razlozi leže u potrebi za dugotrajnom promjenom prehrambenih navika, te nepridržavanju preporučenih mjera i motivacije kroz duže razdoblje.


Glavne intervencije u liječenju pretilih osoba su smanjenje kalorijskog unosa, povećana tjelesna aktivnost i promjene u ponašanju kroz duži vremenski period. Istraživanja pokazuju da je ključ uspješnog gubitka mase u kalorijskoj redukciji, odnosno odgovarajućem omjeru kalorijskog unosa i kalorijske potrošnje. Promjenom životnih navika i postepenim mršavljenjem, poboljšava se kvaliteta života bez izlaganja „mukama“ tipičnima za instant dijete.


Mediteranska prehrana smatra se zlatnim standardom u prehrani zdrave populacije, kao i u dijetoterapiji mnogih bolesti današnjice poglavito kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, hipertenzije i pretilosti. Provedenim studijama o njezinom utjecaju na zdravlje, neosporna je znanstvena utemeljenost provođenja takve prehrane. Učinci su joj bolja kontrola krvnog tlaka, razine šećera i masnoća u krvi, gubitak tjelesne težine, povećanje „dobrog“ HDL kolesterola te snižavanje „lošeg“ LDL kolesterol i triglicerida, antioksidativni učinak, smanjenje upalnih faktora.


 


Smjernice za kardiovaskularne bolesti


Suvremena kardiološka klinička prehrana vezana je uz činjenicu da su kardiovaskularne bolesti u velikoj mjeri preventabilne pa se prema studijama čak 44-76  posto smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca pripisuje prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja.Dokazano je da povećani unos nezasićenih masnih kiselina povoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje. Poseban je naglasak na protuoksidacijske i protudislipidemičke učinke različitih namirnica te one u smislu popravljanja disfunkcije endotela i utjecaja na arterijski tlak, poput ravnoteže natrija i kalija, unosa vitamina A, folne kiseline, vit B6,12, vit E i D. Prehrambene smjernice uključuju: Unos energije iz ugljikohidrata 45-65 posto /dan, iz masti 20-35 posto, iz proteina 12-20 ; zasićene masne kiseline manje od 10 posto ukupnog energetskog unosa, zamjena sa polinezasićenim masnim kiselinama te 30-45 g vlakana dnevno, voće i povrće, žitarice cjelovitog zrna; 30 grama neslanih orašastih plodova dnevno. U 5 porcija voća i povrća preporučena je dnevna doza po  80 g a 80 g je primjerice: 1 kruška, 2 šljive, šaka nasjeckane mrkve, 4 žlice kuhane blitve ili špinata, 7 cherry rajčica itd. Ograničiti unos crvenog mesa i birati krte dijelove, a najviše konzumirati bijelo meso. Mlijeko i mliječni proizvodi sa manje mliječne masti, bogati proteinima, odličan su izvor vitamina i minerala, kalcija i vitamina  B12. Od žitaricama prednost dati  onima poput smeđe riže, ječma, zobenih pahuljica, integralnog kruha i tjestenine. Riba češće od dvaput tjedno posebno plava riba (tuna, srdela, skuša) jer je bogata omega-3 i -6 masnim kiselinama. Industrijski prerađena hrana predstavlja opasnost (konzervirani, suhomesnati i prženi proizvodi). Izbjegavati tropska ulja i djelomično hidrogenizirana ulja koja se često nalaze u prženoj hrani, kolačima, čipsevima, nekim margarinima jer povećavaju razinu kolesterola. Unos alkohola ne bi trebao dnevno prelaziti. 330 ml piva ili 2 dl vina (najbolje crnog) ili 0,03 ml likera. Dnevni unos soli smanjiti do 3g dnevno. Smanjenje soli na 5 g dnevno (1 čajna žličica), smanjuje se rizik od pojave moždanog udara za 24 posto, a rizik od koronarne bolesti srca za 18 posto.


Sirutka, visoko vrijedna i nedovoljno iskorištena


Sirutka je produkt proizvodnje sira. Izvor je visokovrijednih proteina sa visokim udjelom esencijalnih aminokiselina, koje čovjekov organizam nije u stanju proizvesti, a nužne su za funkcioniranje. Biološka vrijednost im je veća nego u ostalih proteina životinjskog i biljnog porijekla, uključujući i proteine iz jaja. ß-laktoglobulin i alfa-laktoalbumin kao izvor bioaktivnih peptida imaju višestruki pozitivan utjecaj na krvožilni, gastrointestinalni, imunološki i živčani sustav. Obiljem proteina, minerala


(osobito soli kalcija) i vitamina (osobitio B2) i enzima,  vrijedna je namirnica što potvrđuju i najnovija znanstvena i klinička ispitivanja. Aktivira brojne tjelesne funkcije, pomaže u razgradnji masnog tkiva, koristi se kod infekcije kandidom, otežane probave, povišenog krvnog tlaka, kolesterola, bolesti crijeva , jetre i žuči i za vrijeme kemoterapija i zračenja. Konzumira se umjereno, može se piti tri puta dnevno po 1,5 dl. U prehrani novorođenčadi  može se koristiti i u nadoknadi majčinog mlijeka.“


INFO


tel. recepcija: 051 202 855


[email protected]


www.thalassotherapia-opatija.hr