Najugodnija mjesta za život

BIRAMO RIJEČKI NAJ KVART (2): Zamet – mjesto sklada svih životnih navika

Edi Prodan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Jedna od najboljih posebitosti Zameta njegova je otvorenost, sposobnost da sve doseljenike, a ima ih uistinu iz svih krajeva bliže i šire regije, velikog broja vjera i nacija, objedini u jedinstveni, zametski stav, zametski duh pa i prkos. Naprosto, kao malo koji kvart u Rijeci, Zamet sve koji su u njega doseljavali jako brzo pretvara u – ponosne Zamećane



Vrijeme silne ekspanzije riječkog gospodarstva, doseljavanja te svojevrsne »eksplozije« stambene izgradnje i na Zametu je stvorilo čitav niz turbulencija – od prometnih do socijalnih. Gradska četvrt čiji su autohtoni stanovnici nerijetko bili vlasnici i ne baš tako malih posjeda zemlje, vinograda ili vrtova silnom se brzinom iz jednog ritma koji je desetljećima preferirao slične životne navike pretvorila u pravi megalopolis.


Danas je Zamet drugi najveći riječki kvart, govorimo li u službenim, političkim okvirima. Kad ne bi bio razbijen na tri dijela – Grbci i Gornji Zamet u velikoj su mjeri integralni dio zametskog socijalno-kulturnog korpusa – bio bi s više od 15 tisuća stanovnika drugi najveći grad u Primorsko-goranskoj županiji.


No, nije to možda ni toliko važno, koliko je važno sve ono drugo što Zamet jest. A jeste prije svega – mjesto ugodnog življenja. Iz čitavog niza razloga. I da, ono što je najvažnije, to su svakako ljudi.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza





Sportski duh 


Zamet je kroz zadnja desetljeća narastao nekoliko puta. Dominanto je ostao radničkim kvartom, područjem s nizom velikih nebodera, ali i područjem koje jedino u Rijeci njeguje neke od vrlo zanimljivih tradicijskih navika. Prvenstveno tu mislimo na Zametske zvončare i maškare jednakog takvog naziva.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Zvončari su primjerice jedini koji postoje na gradskom području, a osim svoje atraktivnosti, upravo oni objedinjuju jednu od najljepših posebitosti Zameta – njegovu otvorenost, ali i sposobnost da sve doseljenike, a ima ih uistinu iz svih krajeva bliže i šire regije, velikog broja vjera i nacija, objedini u jedinstveni, zametski stav, zametski duh pa i prkos. Naprosto, kao malo koji kvart u Rijeci, Zamet sve koji su u njega doseljavali jako brzo pretvara u – ponosne Zamećane.


Takva se priča jako lijepo ogleda i kroz sport koji je također jedno od obilježja Zameta. Uostalom, uistinu je jako malo sportaša na svijetu koji su direktno iz kvartovskog okruženja stigli do najviših svjetskih odličja. Da, riječ je o rukometnom klubu Zamet čiji je velik broj reprezentativaca dolazi do najviših postolja na svjetskim prvenstvima ili olimpijadama. Ima tu još mnogo sportskih kolektiva, iznimno je jak boćarski korpus, potom onaj koji se bavi borilačkim sportovima, te dakako neizbježni nogomet koji dobre rezultate daje u radu s najmlađom populacijom. Ono što je skoro pa dio skandinavskog promišljanja života je i jako velik broj sportaša rekreativaca, kao i navika goleme većine stanovnika Zameta, bez obzira na spol ili dob, da se nekoliko puta tjedno bave nekom vrstom »rekreacije«.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Kvaliteta života nekog dijela grada se ogleda i odgojno-obrazovnim ustanovama. Osnovna škola Zamet je dugo vremena bila jedna od najvećih u Primorsko-goranskoj županiji, a njezini učenici na značajnim natjecanjima postižu jako dobre rezultate.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Preferira se tu i »mali rukomet« koji je kasnije osnova za onaj veliki, pa i profesionalni, baš kao što učenici aktivno participiraju u izvannastavnim aktivnostima. Vratimo li se vezi sporta i odgoja – dječji vrtić Zamet je bio prva riječka ustanova takvog tipa koja je prije više od dvadeset godina uvela obavezno svakodnevno, jednosatno bavljenje sportom.



• prometna i komunalna infrastruktura 4


• dostupnost zdravstvene zaštite 5


• dostupnost zelenih površina 4


• dostupnost škola/vrtića/jaslica 5


• dostupnost trgovina/banaka/poštanskih ureda 5


• raspoloživost parking mjesta 3


• kulturna, zabavna, sportska i rekreacijska ponuda 5



Zdravstvena se komponenta ogleda u jakom Domu zdravlja Zamet, ali na njegovom području djeluje i čitav niz privatnih specijalističkih ordinacija, pa tako i internistička poliklinika koja ide u red najboljih u ovom dijelu Hrvatske.


Naravno, da bi se živjelo, mora se jesti. A da bi se jelo svakodnevno se mora po namirnice. Uz velike trgovačke centre, neki od njih posluju i na Zametu, ovaj dio Rijeke poznat je i po odličnoj »zelenoj tržnici«. I na njoj je naglasak na autohtonoj proizvodnji, ostao je naime i dalje na Zametu velik broj vrtova, kao i na posebnoj ponudi domaćih mliječnih prerađevina, mesa i ribe. U svakom slučaju, nevelik prostor, ali zato sadržaj za svaki gastronomski gušt.


Ulica Bože Vidasa 


Ali, život ne bi bio u nekom kvartu potpun kad ne bi bilo mjesta za druženje, zabavu, susrete… Pa tako nakon skretanja prometnog pravca koji je nekad išao putem ispred gostionice Žamarić, zametskog kina Sloga ili današnje policijske stanice, nekoliko desetak metara niže, gro takvih, nazovimo ih zabavnih, aktivnosti se preselio u ulicu Bože Vidasa. Prostor je to koji kreće nakon križanja te ulice i one Ivana Ćikovića Belog, a do kojih vodi Zametska ulica, u kojoj se nalazi crkva Presvetog Srca Isusovog i sjedište istoimene župe.


Kako se dakle Zamet razvijao unazad pedesetak godina, a posebno u najnovijem dobu, taj prostor preuzima ulogu središta Zameta. Istina takvu mu ulogu donosi još na prelazu sedamdesetih u osamdesete pečenjarnica Park, odnosno poznata i slavna »Fadila«, te nekoliko godina potom i kultni kafić LeMonde.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Kasnije, kad se izgradio Centar Zamet – koji osim titule najbolje riječke sportske dvorane ima i nekoliko ugostiteljskih objekta te iznimno funkcionalni trg, Zamet se počeo u komunikacijskom smislu zrcaliti na prostoru koji od spomenutog križanja do bogate i također vrlo sadržajne tržnice ima desetak ugostiteljskih objekata.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Od objekata »street food« namjene, slastičarnice – koja je također autohtono zametska – niza kafića pa i kluba koji radi do »sitnih sati«. Vratimo li se samom Centru Zamet, čiji se središnji prostor naziva Trg riječkih olimpijaca, riječ je o jednom iznimnom arhitektonskom rješenju, potpisuje ga studio 3LHD, koje će u rujnu iduće godine proslaviti svoj deseti rođendan.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Koliko će tek biti zamjerki nakon ovog teksta! Nisi spomenuo ovo, nisi spomenuo ono! Na žalost autora svi koji će prigovarati – bit će u pravu.


Ali, upravo činjenica da se jednim manjim novinskim tekstom ne može istaknuti sve ono dobro što se u pojedinom kvartu događa, potvrđuje njegovu osnovnu nakanu – slojevitost ponude i aktivnosti ljudi koji u njemu žive. U ovom slučaju na – Zametu. Mjestu skladnog života za sve njegove stanovnike, mjesta na kojem su svi dobrodošli, posebno ako se u što kraćem vremenu počnu osjećati – Zamećanima.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



SV. NIKOLA U ZAMETSKOJ


Zamet je navikao imati sve – najveće. Pa je tako svojedobno imao najviše osnovnoškolskih učenika, danas to ima OŠ Srdoči, i dakako najviše stanovnika. Kasnije je bio podijeljen na Gornji, jedno je vrijeme bio aktualan i Zapadni Zamet, a danas se mora utješiti s činjenicom da ga je s 9249 stanovnika za svega 97 osoba pretrčao MO Sveti Nikola. No, kad je taj kvart u pitanju, a pokazuje to i činjenica da nije ušao u finale našeg natjecanja, kod njegovih stanovnika ne postoji naglašenija pripadnost teritoriju na kojem žive. Naime, stanovnicima Krnjeva je to zapravo irelevantno, a pripadnost tom području iskazuju uglavnom starosjedioci koji žive u okolici istoimene župne crkve. Druga utjeha Zametu je ta da se sjedište MO Sveti Nikola nalazi u – Zametskoj ulici!


ISTINSKI ANTIFAŠISTI


Golema većina zametskih ulica nosi naziv po autohtonim ljudima, ljudima koji su obilježili zametsku povijest. Pretežito je riječ o onima koji su stvarali ovovijeku priču o slobodarskom duhu Zameta, o ljudima koji su svoje živote položili za slobodu u II. svjetskom ratu. I sami ste mogli primijetiti da je na Zametu iznimno velik broj ljudi koji nose naziv po – braći. Braće Fućak, Braće Bačić, Braće Monjac, Braće Cetina,…. sve su to zametski heroji, iznimno mladi ljudi koji su se masovno nakon kapitulacije Italije priključili antifašističkoj borbi. I izgubili živote. Ono što je za razrješenje mnogih kasnijih hrvatskih političkih dvojbi važno – njih u rat nije vodila baš nikakva ideologija, nisu bili pripadnici ni jedne stranke, niti su krenuli u rat s mišlju o stjecanju »bodova« pomoću kojih će kasnije priskrbiti radna mjesta i slične beneficije. Ne, samo mladost u želji za eliminacijom zla iz svog dvorišta.


ULICA BRAĆE BAČIĆA


Zamet je kako smo istaknuli mjesto stalnog doseljavanja. Njegov dio koji se po tome posebno ističe svakako je Ulica Braće Bačića, štoviše riječ je o velikom sklopu zgrada u koje se ranih osamdesetih preselilo i velik broj obitelji iz riječkog Starog grada. S obzirom da tadašnja politička garnitura nije željela oblikovati prostor iza Korza u tradicijskom smislu, već ga je krenula rušiti i graditi u smislu zapadnjačkih »citya«, stanovništvo je moralo – na Zamet. Stvorilo je to prostor posebne unutarnje povezanosti, mjesto iz kojeg su izrasli danas brojni uspješni ljudi, ali i mjesto koje je često generiralo određene napetosti, pa i sa – zakonom. Da, zahvaljujući i tom svom dijelu, Zamet zaslužuje naziv jedinstvenog, jednog od najživopisnijih riječkih kvartova.