Na putu do nejasno postavljenog cilja lako je zalutati: Kako biti uspješan u učenju

P. N.

iStock

iStock



Biti uspješan u učenju nije privilegij genijalaca, nešto što jednima jednostavno ide od ruke (ili glave), a drugima nije suđeno. O tome tko će biti uspješan, a tko neuspješan (ma što to značilo) ne odlučuju slučajnosti ni prst sudbine, već i ovdje, kao i u većini stvari u životu, vrijedi jednostavno pravilo: koliko truda uložiš, toliko ćeš uspješan biti.


Znamo, znamo, »starci« su vam već isprali glavu stalnim zvocanjem, prigovaranjem i nagovaranjem. Od priče o radnim navikama diže vam se kosa na glavi, i zlo vam je od savjeta tipa »primi se već jednom knjige« ili: »moraš više učiti pa ćeš naučiti«. Opustite se, priča je puno jednostavnija nego što se čini, i uz malo dobre organizacije i promjena pogrešnih navika svatko može učiniti čudo.


Čudo? Ne pretjerujmo, čuda se teško događaju, ali ako je čudo ispraviti jedinicu u trojku, četvorku u peticu, ili pak trojku ne srušiti na dvojku, onda je ovo prava priča za vas. Ne treba otkrivati toplu vodu, dovoljno je posegnuti za iskustvima onih koji su takvo malo čudo ostvarili i danas su ponosni jer su – uspješni!




Svaka osoba može učiti bolje, učinkovitije i uspješnije. Kao i u sportu, umjetnosti i životu općenito, i ovdje je vrlo bitno postaviti si cilj. Bitno je da taj cilj ne bude preopćenit, jer na putu do nejasno postavljenog cilja možemo zalutati. Na primjer, kažemo li općenito: Želim biti uspješniji, ili: Želim biti dobar učenik, zapravo nećemo znati odakle krenuti, niti kako postići cilj. Puno bolje je reći: Želim ispraviti dvojku iz matematike, ili: Želim ući u natjecateljsku ekipu iz kemije; ili: Ne želim na popravni iz hrvatskoga. Jasno i konkretno postavljen cilj puno ćemo lakše dostići, a dodatno je u tome važno i da si postavimo rok u kojem to želimo ostvariti. Dakle, kažimo na primjer: Sljedeći tjedan želim napisati kontrolni iz biologije bez greške, ili, nevezano za ocjenu: Naučit ću do nedjelje sve lekcije iz povijesti da budem spreman za odgovaranje.


No, nitko ne treba pristati na etiketu neuspješnog, koju nam okolina tako lako zalijepi. On je loš učenik!? Ja sam dobar učenik!?? Doista, što to uopće znači? Bitno je znati da nitko nije osuđen na neuspjeh. Svatko može biti uspješniji, pa čak i oni koji se smatraju ili ih drugi smatraju iznimno uspješnima imaju neku slabu točku koju bi željeli popraviti. Uspjeh nije rezerviran za odabrane, on je poput ukusne torte koju svi, uz malo više ili manje truda, možemo naučiti ispeći. A recept je prilično jednostavan, i sastoji se od zdravih namirnica, puno dobre volje, samodiscipline, strpljenja i upornosti.


I konačno, riječ-dvije o zdravim namirnicama. One su nam potrebne u prenesenom i doslovnom smislu. Naime, da bi prionuli učenju, moramo imati dovoljno snage i energije. A to znači dovoljno vitamina i minerala i svega što uz to ide. Zaboravite, dakle, čips i krafnicu, bacite se na voće i blitvicu! Mozak će funkcionirati k’o urica samo kad je dobro nahranjen i naspavan, pa je stoga jako važno zdravo jesti, dovoljno se kretati i boraviti na zraku i, što mnogi zaboravljaju, dovoljno spavati.