Knjigu je objavila izdavačka kuća »Fraktura«, a predstavili su je Budimir Lončar, pisac predgovora Hidajet Biščević, urednik knjige Tihomir Ponoš te autor
ZAGREB – Knjiga povjesničara Tvrtka Jakovine »Treća strana Hladnog rata« u kojoj iznosi temeljit pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i način na koji je ta organizacija s više od stotinu država funkcionirala, predstavljena je večeras u zagrebačkom Muzeju Mimara.
Posebno dobro obrađenim smatra poglavlja o kriznim žarištima – Bliskom istoku, Vijetnamu, Afganistanu – tamo gdje su se sukobljavali interesi blokova s legitimnim nacionalnim aspiracijama zemalja u kompleksnim regionalnim situacijama
Knjigu (782 str.) objavila je zagrebačka izdavačka kuća »Fraktura«, a predstavili su je predsjednik Savjeta predsjednika Republike za vanjsku politiku i međunarodne odnose Budimir Lončar, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova RH i pisac predgovora Hidajet Biščević, urednik knjige Tihomir Ponoš te autor.
Ističući kako se knjiga pojavljuje u godini u kojoj se obilježava pola stoljeća nastajanja i djelovanja Pokreta nesvrstanih zemalja i 20-godišnjica završetka Hladnog rata, Lončar je rekao da knjiga predstavlja izvanredan prilog proučavanju odnosa između Hladnog rata i politike nesvrstanosti.
Posebno dobro obrađenim smatra poglavlja o kriznim žarištima – Bliskom istoku, Vijetnamu, Afganistanu – tamo gdje su se sukobljavali interesi blokova s legitimnim nacionalnim aspiracijama zemalja u kompleksnim regionalnim situacijama.
Također, vrlo reljefno su, politički i karakterno, predstavljeni glavni protagonisti i akteri Pokreta: Josip Broz Tito, Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, Julius Nyerere i drugi
Lončar, koji je bio sudionik svih događanja u Pokretu od njegova osnutka 1961. do 1996. kada mu je završio mandat specijalnog izaslanika Glavnog tajnika UN-a za nesvrtsanost, kazao je da knjiga daje ne samo izvanredan doprinos objektivnom vrednovanju povijesnog fenomena Pokreta nesvrstanosti, nego i, na svoj način, povijesne uloge Josipa Broza Tita u drugoj polovici 20. stoljeća.
Naglasivši važnost da se o Pokretu nesvrstanih progovori na staložen i objektivan način, Biščević je rekao kako je mnogo onog čemu danas svjedočimo na našoj društvenoj i političkoj sceni na stanovit i pritajen način povezano s tim razdobljem i učincima te bivše jugoslavenske paradigme na političku svijest i mentalitet ovih prostora.
Istaknuo je da se bez razumijevanja što je nesvrstanost bila za jugoslavensku vanjsku politiku, ne može razumjeti ni što je Jugoslavija bila. »Nesvrstanost je bila vanjski omotač unutarnje jugoslavenske politike, Titova platforma zaštite njegove konstrukcije jugoslavenskog federalizma«, rekao je Biščević.
Ponoš je rekao da je to knjiga o prošlosti i povijesti, ali se u njoj uz ostalo može saznat zašto su, primjerice, hrvatski vojnici danas u Afganistanu, razumijeti što se danas događa od Alžira do Irana, Egiptu, dodavši da je ona vrlo koristan ‘alat’ i za ljude koje zanima sadašnjost, a ne samo za povjesničare. Naveo je i kako knjiga pokazuje da i mala zemlja u određenim okolnostima može igrati važnu ulogu.
Jakovina je kazao da je knjiga napisana na temelju velikog broja do sada uglavnom nepoznatih dokumenata i da su, uz ostalo, prikazani sukobi koji su razdirali taj pokret, a nesvrstanost predočena i kao jednu od ključnih dogmi Titove Jugoslavije.
