Kulturna 2018.

Prisjetili smo se događaja i programa koji su obilježili godinu na izmaku

Kim Cuculić

Foto: Darko JELINEK

Foto: Darko JELINEK

Kad je riječ o književnosti i nakladništvu, moglo bi se reći da je 2018. bila u znaku gostovanja stranih autora – velikih svjetskih imena poput nobelovaca Wolea Soyinke i Herte Müller, dobitnika Man Bookera kao što su Richard Flanagan, David Grossman i Olga Tokarczuk te zvijezda svjetske književnosti Dana Brown, Fredericka Beigbedera, Joa Nesboa i Javiera Cercasa. Kao jedan od važnijih izložbenih događaja možemo izdvojiti izložbu »Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja« u povodu 120. obljetnice Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Kazališna 2018. ostat će upamćena po slučaju razrješenja Nataše Rajković s mjesta pomoćnice ravnatelja za kulturu Studentskog centra u Zagrebu



Kraj godine uobičajeno je vrijeme za rezimiranje događaja i programa u kulturi koji su je na neki način obilježili. Ako bismo tražili zajednički nazivnik za 2018., onda bi to bila Europska godina kulturne baštine u koju se uključila i Hrvatska. Kad je riječ o Rijeci, njenu 2018. obilježile su pripreme za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Budući da na ovom mjestu ne možemo obuhvatiti sve, izdvojit ćemo dio onoga što se u hrvatskoj kulturi zbivalo tijekom godine na izmaku.


Kazališna 2018. ostat će upamćena po slučaju razrješenja Nataše Rajković s mjesta pomoćnice ravnatelja za kulturu Studentskog centra u Zagrebu, što je velik dio kulturnih krugova ocijenio potencijalno pogubnim za budućnost hrvatskog kazališta. Većina pripadnika umjetničkih i kulturnih krugova oštro je osudila odluku Sanacijske uprave SC-a donesenu početkom kolovoza o smjeni Nataše Rajković, proglasivši je protupravnom i zakonski neosnovanom, uz upozorenje da će dokidanje programa Kulture promjene, koji je Rajković osmislila i oformila, imati široke posljedice za zagrebačku, ali i hrvatsku kulturno-umjetničku zajednicu.


U 2018. nove ravnatelje dobilo je Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, gdje je ravnateljicom Hrvatske drame u travnju imenovana Renata Carola Gatica, dok je na mjesto ravnatelja Talijanske drame postavljen Giulio Settimo. Marcello Mottadelli od rujna je novi ravnatelj Opere HNK-a Zagreb, dok su Ivica Buljan i Leonard Jakovina potvrđeni na druge mandate kao ravnatelji Drame, odnosno Baleta, središnjeg nacionalnog teatra. Jakov Bilić od rujna je ravnatelj šibenskog HNK-a, u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu »Gavella« Dražen Ferenčina u listopadu je zamijenio Borisa Svrtana, dok je Kazališno vijeće Hrvatskog narodnog kazališta Split za intendanta HNK-a Split izabralo Srećka Šestana.




Kritika je kao jedan od vrhunaca domaće kazališne umjetnosti u 2018. proglasila predstavu Zagrebačkog kazališta mladih »Tit Andronik« redatelja Igora Vuka Torbice, za koju je dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko dramsko ostvarenje, a Rakan Rushaidat nagradu 33. Gavellinih večeri za najboljeg glumca. Rushaidat je ove godine tumačio i Michelangela u predstavi »Michelangelo«, nastaloj u koprodukciji riječkog HNK-a i Dubrovačkih ljetnih igara. Pozornost je privuklo i u 2018. otvoreno kazalište »Luda kuća« Renea Bitorajca i Branka Đurića Đure.


Vrisak riječki


Nagrade Hrvatskog društva dramskih umjetnika za svekoliko umjetničko djelovanje dodijeljene su Mustafi Nadareviću za dramu i Blaženki Milić za operetu i mjuzikl. Nagrade »Vladimir Nazor« za najbolja umjetnička ostvarenja u Hrvatskoj ove su godine dodijeljene Draganu Despotu za životno djelo, te Reneu Medvešeku za kazališnu umjetnost, za režiju predstave »Tko pjeva zlo ne misli« u HNK-u u Zagrebu.


Kad je riječ o književnosti i nakladništvu, moglo bi se reći da je 2018. bila u znaku gostovanja stranih autora – velika svjetska imena poput nobelovaca Wolea Soyinke i Herte Müller, dobitnika Man Bookera kao što su Richard Flanagan, David Grossman i Olga Tokarczuk te zvijezde svjetske književnosti Dan Brown, Frederic Beigbeder, Jo Nesbo i Javier Cercas, prošetali su hrvatskim gradovima i »crvenim tepisima« književnih festivala.


Gostovanje jednog od najvećih predstavnika skandinavskoga krimića, norveškog pisca Joa Nesboa, u svibnju je osvojilo publiku Zagreba, a potom i Splita gdje je gostovao na Mediteranskom festivalu knjiga. Koncem svibnja, Zagreb Book Festival okupio je u Muzeju za umjetnost i obrt više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja sa središnjom temom »Selfie kultura – mit i stvarnost«.


Jedanaesti Vrisak u Rijeci je od 13. do 21. svibnja obuhvatio pedesetak događanja i ugostio 150 sudionika, među kojima, uz brojne domaće autore, škotskog povjesničara Neala Aschersona te njemačkog povjesničara Normana Ohlera, a nagrada VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman dodijeljena je Marini Šur Puhlovski.


Sedamnaesto izdanje Festivala europske kratke priče u Zagrebu je otvorilo gostovanje nigerijsko-britanskog književnika Bena Okrija, dobitnika prestižnog Man Bookera, a festival je od 27. svibnja do 1. lipnja u Zagrebu i Rijeci predstavio i istaknute književnike kao što su Ukrajinac Andrej Kurkov, Kostarikanac Carlos Fonseca i jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón.


Frakturin Festival svjetske književnosti otvorila je poljska dobitnica Man Booker Internationala Olga Tokarczuk, a zatvorio ga je Frederic Beigbeder. FSK je u sedam festivalskih dana u Zagrebu i Splitu ugostio stotinjak gostiju iz 17 zemalja, a među njima su se još našli i Šveđanin Jonas Hassen Khemiri, te najaktualniji afrički pisac današnjice – Nigerijac s američkom adresom Chigozie Obioma.


Tribine i gostovanja


Nigerijski Nobelovac Soyinka otvorio je u Puli 24. Sa(n)jam knjige u Istri, ove godine posvećen preminulom novinaru i književniku Predragu Luciću. Na Sa(n)jmu je, među ostalima, gostovao i Javier Cercas, jedan od najvećih španjolskih intelektualaca i književnika. Cercasa su nakladnik Fraktura i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu potom doveli i na pozornicu središnjeg nacionalnog teatra u sklopu programa Filozofski teatar, koji je ove godine u svibnju ugostio i nobelovku Hertu Müller.


Nagrada Tportala za najbolji hrvatski roman dodijeljena je Dubravki Ugrešić, kojoj je 50 tisuća kuna vrijedno književno priznanje donio roman »Lisica«; nagradu za pjesnički doprinos i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti Goranov vijenac dobio je akademik Tonko Maroević, dok je Goran za mlade pjesnike uručen u Lukovdolu pjesnikinji Mariji Dejanović. Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo iz područja književnosti dobio je u 2018. književnik Feđa Šehović, a godišnju nagradu Branko Maleš, za zbirku pjesama »Mutno«.


Nakladnici su tijekom čitave godine organizirali tribine i gostovanja kako stranih tako i domaćih autora, a inicijativi prevođenja i predstavljanja književnika i književnica koji pripadaju manje u nas prevođenim jezicima, koju Naklada Ljevak već godinama realizira kroz festival Europeu, ove se godine pridružio i nakladnik Hena com, s festivalom Europa izvana i iznutra, koji je dosad u Zagreb doveo najpoznatijeg postsovjetskog gruzijskog književnika Aku Morchiladzea, Danca Kima Leinea i Bugarku Inu Valčanovu. Kraj godine obilježila je 14. revija malih književnosti, koja se održala od 3. do 7. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, a predstavila je u okviru teme »Pobunjena želja« književnost Magreba – šestero književnika i književnica iz Maroka, Alžira i Tunisa. Kraj godine donio je Rijeci novu knjižaru, onu Naklade Val.


Ove godine na redovitom repertoaru domaćih kina igralo je šest dugometražih igranih hrvatskih filmova, što je dvostruko manje nego godinu prije, a od domaće produkcije najviše su uspjeha na međunarodnim festivalima imali dokumentarni i animirani filmovi. Filmsku godinu otvorila je premijera filma Ivana Salaja »Osmi povjerenik«, koji je bio hrvatski kandidat za nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.


Na Pulskom filmskom festivalu film je osvojio nekoliko Zlatnih arena, među kojima i onu za najbolju sporednu mušku ulogu (Borko Perić), a na Beach Film Festivalu u Ohridu proglašen je najboljim igranim filmom. Prema podacima iz medija, u kinima ga je pogledalo oko 31,5 tisuća ljudi. Film »Comic Sans« Nevija Marasovića imao je oko 12,9 tisuća gledatelja, a na Pulskom filmskog festivalu je osvojio, među ostalim, nagradu publike Zlatna vrata. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Beogradu FEST Marasovićev film proglašen je najboljim u regiji, dok je Janko Popović Volarić na Festivalu filmova mediteranskih zemalja u Aleksandriji osvojio nagradu za najbolju mušku ulogu.


Gazda


Krajem rujna premijerno je prikazan i novi film Arsena Antona Ostojića, akcijski triler »F 20«, kojega je u kinima vidjelo oko 4,7 tisuća ljudi. U kinima je igrao i dugometražni prvijenac Barbare Vekarić »Aleksi«, najavljivan kao »prvi domaći film namijenjen generaciji milenijalaca«.


Premijeru je ove godine imao i novi nastavak nezavisnog filmskog projekta Anđela Jurkasa, »Happy End – Glup i gluplji 3«, što je završni dio njegove ljubavne trilogije. Film »Sam samcat« Bobe Jelčića imao je hrvatsku premijeru u konkurenciji Zagrebačkog filmskog festivala, a svjetsku na Sarajevskom filmskom festivalu. Za kraj godine ostavljena je premijera novog filma Vinka Brešana »Koja je ovo država«.


Premijerno je prikazano i nekoliko dokumentarnih filmova, a među njima je i »Gazda: početak« Darija Juričana, svojevrsni ‘predfilm’ redateljevom prethodnom uratku »Gazda«. Novi film se bavi početkom tranzicijskih procesa u Hrvatskoj, nastankom HDZ-a, medijima, velikim aferama. Redateljski prvijenac Bojane Burnać »Moj život bez zraka« dokumentarna je priča o Goranu Čolaku, višestrukom svjetskom prvaku u ronjenju na dah, koja je svjetsku premijeru imala u konkurenciji uglednog HotDocs festivala u Torontu, prikazan je i na festivalu u Karlovym Varyma te Zagrebdoxu, a na Dokufestu u Prizrenu osvojio je nagradu za najbolju balkanski debitantski film.


Najzapaženiji dokumentarac protekle godine je »Srbenka« Nebojše Slijepčevića, koji prati kazališne probe za predstavu »Aleksandra Zec« Olivera Frljića u riječkom HNK-u, koji se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa, ponajprije na živote djece srpske nacionalnosti u današnjoj Hrvatskoj. Svjetsku premijeru je imao na festivalu Visions du Reel u švicarskom Nyonu, gdje je dobio nagradu Buyens-Chagoll, prikazan je i na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu, na festivalu u Cannesu dobio je nagradu Doc Alliance, a na SFF-u »Srce Sarajeva« za najbolji dokumentarni film te je uvršten među 15 predselektiranih naslova Europske filmske akademije u dokumentarnoj kategoriji.


Chaplin u Zagrebu


Psihološki horor »Egzorcizam« Dalibora Matanića osvojio je Grand-prix na Festivalu fantastike u Braziliji. Na filmskom festivalu u Cannesu bile su prikazane tri manjinske hrvatske koprodukcije – u program 15 dana autora uvršten je dugometražni debi srpskog redatelja Ognjena Glavonića »Teret« kojemu je koproducent zagrebačka Kinorama, dok su dvije koprodukcije Nukleus filma prikazane u Tjednu kritike, animirano-dokumentarni »Chris The Swiss« švicarske redateljice Anje Kofmel i srednjemetražni »Treća vrsta« grčkog autora Yorgosa Ziosa.


Dugometražni dokumentarni film »Na vodi« redatelja i scenarista Gorana Devića, čija je premijera otvorila ovogodišnji Human Rights Film Festival, dobio je posebno priznanje žirija Međunarodnog festivala dokumentarnog i animiranog filma u Leipzigu. Dokumentarni film »Lovettovi« Igora Bezinovića imao je svjetsku premijeru na uglednom festivalu dokumentarnog filma CPH DOX u Kopenhagenu, u okviru je čijeg laboratorija ta neobična priča o bračnom paru i nastala.


Animirani film Veljka Popovića »Biciklisti«, inspiriran slikarstvom Vaska Lipovca prikazan je u konkurenciji 41. izdanja uglednog festivala u Annecyju gdje je osvojio posebno priznanje žirija, a među ostalim je dobio i posebno priznanje Međunarodnog festivala animiranog filma u Hirošimi.


Hrvatsko-estonska animirana koprodukcija »Demonstracija briljatnosti u 4 čina« Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova dobila je Grand prix u kategoriji najboljeg međunarodnog filma na 25. izdanju filmskog festivala »Etiuda and Anima« u estonskom Tallinu, te posebno priznanje na međunarodnom festivalu animiranog filma u Montrealu.


»Zlatna kolica« Zagrebačkog filmskog festivala osvojio je film »Teret« srpskog redatelja Ognjena Glavonića. Posebna gošća ovogodišnjeg izdanja bila je glumica Geraldine Chaplin, prva od osmero djece slavnog Charlieja Chaplina, koja je u Zagrebu predstavila svoj novi film, romantičnu komediju »Sidro i nada«. Pobjednik Motovunskog filmskog festivala je kolumbijsko-argentinski film »Ubiti Jesusa« Laure More, a gost festivala, istaknuti švedski redatelj Ruben Östlund primio je počasnu nagradu Maverick Motovuna, koja se dodjeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izričaja.


Grliću »Nazor«


»Velike pečate« međunarodnog festivala dokumentarnog filma Zagreb Doxa osvojili su »O očevima i sinovima« sirijskog redatelja Talala Derkija u međunarodnoj konkurenciji te »Druga strana svega« srpske redateljice Mile Turajlić u regionalnoj konkurenciji. Velika Zlatna Arena za najbolji film na 65. Pulskom filmskom festivalu dodijeljena je filmu »Mali« Antonija Nuića, a nagradu publike Zlatna vrata Pule »Comic Sans« redatelja Nevija Marasovića.


Grand Prix ovogodišnjeg Animafesta u kratkometražnoj konkurenciji osvojio je film »Pad« Borisa Labbea, a u dugometražnoj »Kakav veličanstveni kolač!« Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa.Hrvatski sabor je krajem lipnja donio Zakon o audiovizualnim djelatnostima kojime su obuhvaćene i videoigre, a čime je stvoren pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije.

Zakon preciznije definira način izbora i ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra. Hrvatski audiovizualni centar ove je godine obilježio desetu godišnjicu osnutka; osječko kino Uranija dobitnik je godišnje nagrade Europe Cinemas u kategoriji »Najbolje aktivnosti za mlade« u konkurenciji 1.200 kina u 677 europskih gradova.


Ovogodišnju Nagradu za životno djelo »Vladimir Nazor« za područje filma osvojio je Rajko Grlić, a godišnju nagradu Goran Bogdan za glavnu ulogu u filmu »Agape«. Riječko Art-kino proslavilo je 10. rođendan. Kao jedan od važnijih izložbenih događaja možemo izdvojiti izložbu »Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja« u povodu 120. obljetnice Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Izložba je prvi put u Hrvatskoj na jednom mjestu predstavila slike učitelja Cabanela i učenika Bukovca.

U Muzeju za umjetnost i obrt bila je postavljena dugo očekivana, velika izložba »Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost«. Na više od 1.400 četvornih metara muzejskog prostora posjetitelji su uživali u više od 1.000 eksponata iz razdoblja 1958. do 1971. godine putujući kroz 12 izložbenih dvorana. Izdvajamo i izložbu »Andrija Maurović: Između političkih ideologija i pornografije« u zagrebačkom MSU-u. Krajem godine u galeriji Klovićevi dvori otvorena je retrospektiva Vladimira Becića.


U zadarskoj Kneževoj palači bilo je izloženo 50-ak djela slavnog Andyja Warhola u kolekciji sitotisaka, litografija, crteža, memorabilija i filmskih uradaka umjetnika koji nepobitno obilježava umjetnost druge polovine 20. stoljeća. Od izložbenih programa u Rijeci izdvojimo izložbu »Romolo Venucci – umjetnost kao sudbina« u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Krajem godine u Muzeju grada Rijeke postavljena je izložba Maura Stipanova, Venuccijeva učenika. U riječkom MMSU-u odvijalo se drugo Bijenale industrijske umjetnosti pod naslovom »Na leđima palih divova«.