RIJEKA Hrvatski  nacionalni  komitet  ICOM-a  (Međunarodnog savjeta za muzeje) svoje  će službeno sjedište  ubuduće imati u Prirodoslovnom  muzeju u  Rijeci. Najavili su to predstavnici ove  međunarodne neprofitne organizacije posvećene očuvanju, unapređenju i komunikaciji svjetske prirodne i kulturne baštine. Uz Darka Babića,   predsjednika  ICOM-a  Hrvatske i Željku Modrić Surinu, ravnateljicu  Prirodoslovnog muzeja Rijeka,  a  k tome   i članicu Izvršnog odbora nacionalnog komiteta ICOM-a,  konferenciji  su  prisustvovali    predsjednik ICOM-a Europe Luis Raposo,   kao  i pročelnik  županijskog  Odjela  za  kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić,  koji  je ovaj događaj  ocijenio  još jednim  velikim poticajem i prilikom za iskorak u radu muzejskih institucija.

Preseljenje   sjedišta  ICOM-a  Hrvatske  u Rijeku   inicirano je  putem  suradničke  muzejske   mreže   »Muzeji zajedno«  i Izvršnog odbora  ICOM-a   Hrvatske,   a prijedlog je   dobio   podršku   i  svih    članova Skupštine,  u  znak potpore Rijeci kao  Europskoj prijestolnici kulture 2020., a  ujedno  je i mali  prilog  decentralizaciji.

Gostovanja iz svijeta

Prema  riječima   Željke  Modrić Surine,  preseljenjem nacionalne udruge muzejskih profesionalaca u Rijeku,  muzealci s područja Rijeke i čitave županije imat će direktniju  priliku sudjelovati u brojnim  programima koje  provodi ICOM Hrvatska  kao dio globalne organizacije ICOM te na taj način za svoj rad  i razvoj iskoristiti ogromnu količinu specifičnih znanja koja su koncentrirana u ICOM-ovim međunarodnim odborima. U radu udruge sljedeće godine očekuju se gostovanja stručnjaka iz Europe i svijeta, međunarodne radionice na kojima će biti definirani nacionalni standardi i preporuke za definiranje pojedinih poslova, zanimanja i zvanja u muzejskoj struci, što je osobito aktualno u vrijeme donošenja novog Zakona o muzejima,  a planirani su i programi kojima će se pokušati   direktnije povezati kreativne industrije i muzeji te  programi razvoja publike.

ICOM   je osnovan  1946. godine   i djeluje u okviru  UNESCO-a,  a  sastoji se  od 119 nacionalnih komiteta koji djeluju na području pojedinih država,  kao  i 30 međunarodnih komiteta koji okupljaju  stručnjake različitih muzejskih specijalizacija.  Cijela  mreža okuplja  više od 37 tisuća muzejskih profesionalaca  iz 141 države  koje  se  udružuju u regionalne alijanse,  pa tako  46  članica  tvori  ICOM Europe.  Prema  riječima  Luisa Raposa,   Hrvatski   nacionalni  komitet jedan  je  od najaktivnijih u ovoj organizaciji.

Izazovi suvremenosti

U okviru svečanog obilježavanja preseljenja  Nacionalnog komiteta ICOM-a u Rijeku  Luis Raposo održao je i predavanje na temu europskih muzeja i  novih izazova  u osvit Europske godine kulturne baštine 2018. Na predavanju je govorio o tome što su muzeji danas i što će biti u budućnosti,  što od njih očekuju muzealci, a što posjetitelji.

Posebno se  osvrnuo  i na  problem  »arhitektonske shizofrenije«,  odnosno na   trend   izgradnje  muzeja  koji izvana izgledaju fantastično i sami za sebe  predstavljaju  umjetnička djela,  a   iznutra su  tek  veliki prazni prostori.   Iskustvo pokazuje da su takve   arhitektonske senzacije prvenstveno   interesantne strancima,  dok  na  domaće   stanovništvo   nemaju  posebnog učinka.

Ovaj trend   vrlo  je  raširen,  ali  Raposo  smatra  da  arhitektura ne smije  biti sama  sama sebi svrhom,  već  je treba  nadograditi  jednako   atraktivnim   muzejskim  sadržajem.   Po njegovu  mišljenu   muzeji   prvenstveno trebaju  služiti  stanovništvu  lokalne zajednice,  a  budući da se  pokazuje  da je  riječ  o institucijama  koje  posebno u malim  sredinama   uživaju   veliko  povjerenje  građana,    naveo  je  i neke  od mogućih primjera  povezivanja  muzeja s različitim  društvenim funkcijama. 

Osim  već   prisutnog   trenda   udruživanja  galerija, knjižnica, arhiva i muzeja pod kapu jedne institucije,  pod  njihovim okriljem mogu   djelovati  i socijalne službe, poštanski uredi,  umirovljeničke udruge… Kao jedan  od  takvih   primjera   naveo  je  iskustvo  iz Mađarske,  gdje  postoje muzeji u kojima    se jednom   tjedno  organiziraju liječnički pregledi.

Iskustva, pak,  pokazuju   da  najviše publike,  a  i najviše   nagrada  imaju  klasični  muzeji, poput povijesnih,  s atraktivnim  muzejskim  zbirkama.