Izložbena likovna scena u Hrvatskoj i u protekloj je godini bila vrlo živa, uz velike projekte poput izložbe »Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900«, muzeji i galerije tradicionalno su priređivali monografske i retrospektivne izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika.
»Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.« bila je ujedno vrhunac austrijsko-hrvatskog bilateralnog projekta – izložba je najprije postavljena u Klovićevim dvorima te s malim izmjenama i u galeriji bečkog dvorca Belvedere.
S djelima Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla te Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića prvi je put istodobno predočeno stvaralaštvo zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture, arhitekture i primijenjene umjetnosti, ukazujući na podudarnosti i razlike tih dvaju gradova na razmeđu stoljeća.
U sklopu projekta »Godina kulture Austrija – Hrvatska 2017« bilo je ostvareno više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji, a obje su se zemlje predstavile u partnerskoj zemlji s brojnim, dobro posjećenim izložbama, koncertima, predavanjima, književnim večerima, simpozijima, kazališnim gostovanjima.
Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i bečka izložba ulja na platnu, akvarela i pastela »Hommage a Nasta Rojc«, posvećena toj istaknutoj hrvatskoj slikarici prve polovice 20. stoljeća, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka Kesera te akademkinje Nives Kavurić-Kurtović iz privatne zbirke »Ars Croatiae« austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia
Galerija Klovićevi dvori, koja je obilježila 35 godina izložbenog djelovanja, imala je ove godine i retrospektivu »Misterij metamorfoza« Dimitrija Popovića, na kojoj je s oko 350 djela tog uglednog slikara, kipara, grafičara, dizajnera i literata.
Velika Popovićeva retrospektiva priređena je tri desetljeća nakon njegove prve retrospektive u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu, i bila je dosad najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća njegovog umjetničkog stvaralaštva.
Klovićevi dvori priredili su, među ostalim, veliku retrospektivu Vaska Lipovca, s oko 250 skulptura, slika, grafika, crteća, reljefa i instalacija, koji svjedoče o medijskoj i poetskoj raznolikosti bogatog opusa tog hrvatskog umjetnika.
Zapažene su i retrospektiva strip autora Edvina Eddyja Biukovića, izložba »Strasna ljepota« iz opsežne zbirke galeristice, mecene i kolekcionarke Dagmar Meneghello te izložba »Vjetrovi sjene« ilustratora, redatelja i umjetnika Zdenka Bašića.
Proteklu su godinu u Muzeju za umjetnost i obrt obilježile izložbe »Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici« te nekoliko važnih donacija.
S četrdesetak odabranih djela baroknog venecijanskog slikarstva iz Pinakoteke grada Vicenze izložba »Barokni sjaj Venecije« bila dosad najcjelovitiji prikaz venecijanskog baroknog slikarstva u Hrvatskoj.
Za kraj godine MUO je priredio još jednu atraktivnu izložbu »Balet i strast«, s predmetima iz donacije britansko-hrvatskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe, na kojoj su prvi put bili predstavljeni raskošni kostimi dizajnirani za njega i njegovu životnu i plesnu partnericu Belindu Wright.
Uz pomoć kostima, baletnih papučica, nakita, ukrasa za kosu, plakata, naslovnica časopisa i raznih umjetnina izložba donosi priču o tome kako je dječak iz Zagreba, Željko Jureša – kasnije Jelko Yuresha, postao jedan od najistaknutijih britanskih baletnih umjetnika.
Na samom kraju godine MUO je predstavio i novu sliku svog Stalnog postava, dosad nepoznato remek djelo – ulje na platnu »Bogorodica s djetetom« kasnorenesanskog slikara Andrije Medulića Schiavonea, koje je u zagrebački muzej stiglo zahvaljujući Dinku Podrugu, uglednom psihijatru iz New Yorka.
Kao najvažnije ovogodišnje događanje u Umjetničkom paviljonu održala se skupna izložba nekih od najvećih imena likovne umjetnosti 20. stoljeća, »Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght«.
Izložba je predstavila djela Chagalla, Picassa i Miroa te prvi put i dvadesetak djela Georgesa Braquea, na svojevrsnoj maloj retrospektivi koja prati razvoj njegova djela od početka stoljeća do polovice šezdesetih 20. stoljeća te još dvadesetak autora koje nikada nisu bili izloženi u Hrvatskoj.
Hrvatska publika imala je priliku premijerno vidjeti umjetnike koji se mogu pronaći u svim pregledima povijesti moderne i suvremene umjetnosti, poput Valeria Adamija, Barbare Hepworth, Pierrea Soulagesa, Jörga Immendorffa, Erroa , a prvi put su predstavljeni i američki umjetnici, Alexander Calder, Sam Francis, Ellsworth Kelly i Paul Jenkins.
Sa 64 slika, skulptura, litografija, grafika i crteža izložba prati razvoj cijele europske likovne scene, te od kubizma i ekspresionizma do apstraktne umjetnosti svjedoči o strasti koju je osnivač fundacije Aime Maeght imao prema umjetnosti, ali i strasti samih umjetnika koji su mu pomagali izgraditi Fundaciju.
Muzej suvremene umjetnosti svoju je veliku retrospektivu ove godine posvetilo hrvatskom arhitektu i umjetniku Vjenceslavu Richteru.
Na izložbi »Buntovnik s vizijom«, koja je s više od dvije stotine radova u cijelosti predstavila njegov opus, Richter je prikazan kao umjetnik i arhitekt koji je djelujući na različitim područjima, od likovnosti do teorijskih istraživanja imao jednu misao – sudjelovati u stvaranju boljeg i humanijeg svijeta.
Njegovo je stvaralaštvo predstavljeno putem maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika, posuđenih iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.
Bila su tu su i njegova najvažnija ostvarenja s područja primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije, neki od njegovih najranijih projekata namještaja te djela koja svjedoče o povezanosti arhitekture i likovnosti, što je prikazano kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike
U MSU se održala još jedna važna retrospektiva – Brace Dimitrijevića, pionira konceptualne umjetnosti, na kojoj su obuhvaćene sve najvažnije faze njegova stvaralaštva, od samih početaka s kraja šezdesetih godina do danas.
Izložba je na dva kata muzeja predstavila 160 radova, velike instalacije, monumentalne fotografije, video uratke, od najranijih radova, »Slučajnih prolaznika« predstavljenih dosad u mnogim svjetskim metropolama, do najnovijih, kreiranih posebno za izložbu, poput slikarskog ambijenta Lascaux 3000.
Kao znak zahvalnosti na vrijednim donacijama Moderna galerija u Zagrebu predstavila je na izložbi veliki dio slikarskog opusa Slavka Šohaja, stotinjak umjetnikovih ostvarenja nastalih u razdoblju od ranih tridesetih do kasnih devedesetih godina.
Izložene su uljene slike, studije, crteži i grafike, najvećim dijelom iz donacije umjetnikove udovice Hede Šohaj 2016., kao i iz ranijih umjetnikovih donacija Modernoj galeriji 1999. i 2000. te ponešto iz starijeg fundusa MG te nekoliko djela iz drugih muzejsko-galerijskih institucija, kolekcija i pojedinih vlasnika.
Uz veliku aktivnost tijekom cijele godine, s nizom izložbi domaćih i inozemnih suvremenih umjetnika u svim prostorima Meštrovićeva paviljona, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika nedavno je otvorilo veliku multimedijsku izložbu »Nikola Tesla – Mind from the Future«.
Riječ je o interaktivnom projektu koji u spletu video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma donosi priču o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti, ali i o utjecaju koji je taj osebujni vizionar i humanist imao na suvremene umjetnike,
Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem »živi« Teslin um, ali i mnogi drugi njegovi i naši suvremenici.
Galerija Prsten postala je mjesto gdje se krosmedijski dokumentarni film »Mehaničke figure – inspirirani Teslom« Helene Bulaje Madunić rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja vodi posjetitelje od Teslinih rodnih Smiljana i školovanja do odlaska u Europu i New York.
U galeriji PM isto je djelo, predstavljeno diljem svijeta u proteklih jedanaest godina, prikazano kroz galeriju portreta klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.
Ovogodišnja deseta HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost bila je dodijeljena Igoru Grubiću, za njegov poetsko-eksperimentalni video rad »Spomenik«, kojim ukazuje na potrebu očuvanja spomenika NOB-a.
Grubićev rad strukturiran je kao niz od devet portreta spomenika u različitim fazama propadanja, koji su tek dio mnogih koji su zapušteni devedesetih godina i promatrani isključivo kroz ideološku prizmu bivše države.
Otvorenjem retrospektive Tomislava Gotovca »Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte« u Rijeci je otvoren novi prostor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU), u kompleksu bivše tvornice Rikard Benčić u Rijeci
Muzej je smješten u tzv. H-objekt nekadašnje tvornice Rikard Benčić, nazvane prema tlocrtnom obliku građevine i prostire se na 1550 četvornih metara prizemlja i prvog kata. Prostor je uređen minimalno i zadržano je ozračje industrijskog pogona, prema projektu arhitekta Dinka Peračića.
U još jednu bivšu tvornicu – Tvornicu duhana Zagreb u Klaićevoj želio bi s Gornjeg grada preseliti Hrvatski povijesni muzej, povodom čega je otvorio izložbu »Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja«.
Njome se nastoji ukazati na potrebu da se zbog manjka prostora za adekvatno čuvanje muzejske građe i izložbenu djelatnost, taj muzej što prije preseli u novi prostor, s obzirom da se prostire na vše od dvije tisuće četvornih metara, a izložbe se postavljaju na samo 240 četvornih metara.
Kroz sedam tematskih cjelina – politika, gospodarstvo, svakodnevica, obrazovanje, znanost, kultura i mediji, izložba predstavlja 216 predmeta, mali dio fundusa Muzeja koji je u Matoševoj ulici privremeno još od 1959. godine.
Muzejska djelatnost trebala bi se uskoro definirati prema novom prijedlogu Zakona o muzejima, koji je prošao javnu raspravu, a kojemu je glavni cilj jasno razdvojiti i precizno urediti djelatnost javnih muzeja te učiniti lakšim osnivanje manjih muzeja i zbirki, uključujući i uređenje pitanja muzeja vjerskih zajednica.
Tim se zakonom nastoji i potaknuti međumuzejsku posudbu, a sustav napraviti liberalnijim, u cilju bolje prezentacije kulturne baštine, a njegov važan element je i rok koji sve muzeje obvezuje na inventarizaciju do kraja 2020. godine.
Zakonom je precizno određen odnos Upravnog vijeća, ravnatelja muzeja, djelovanja stručnog vijeća, predviđa se osnaživanje uloge ravnatelja u upravnom smislu riječi, a Upravno vijeće će zamijeniti dosadašnje muzejsko vijeće.
Likovna scena ostala je u prošloj godini bez nekoliko istaknutih umjetnika, među kojima su i Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski slikar, grafičar, ilustrator, scenograf, kipar te likovni umjetnik Gorki Žuvela.