Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige elektronickeknjige.com tri zbirke pjesama višestruko nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja: „Svijet bez predmeta“ Gordane Benić, „Tamagochi mi je umro na rukama“ Dorte Jagić i „Zeleni prah“ Andriane Škunce.

Dorta Jagić dobitnica je Gorana za mlade pjesnike, dok su Gordana Benić i Andriana Škunca dobitnice Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti. Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju (stolna, prijenosna i tabletna računala, čitači e-knjiga, pametni telefoni i televizori), kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba.

Gordana Benić rođena je 1950. u Splitu. Zastupljena je u brojnim domaćim i stranim antologijama suvremenog hrvatskog pjesništva. Njezina poezija prevedena je na desetak stranih jezika, a knjiga „Kovači sjene“ (izbor iz poetskog opusa) objavljena je 2014. na francuskom jeziku. Objavila je 14 poetskih zbirki i jednu knjigu publicistike. Dobitnica je nagrada Tin Ujević (nagrada Društva hrvatskih književnika za knjigu poezije „Laterna Magica“, 1998), Vicko Andrić (konzervatorska nagrada Ministarstva kulture za novinarski opus o Dioklecijanovoj palači u Splitu, 2000) te Goranova vijenca za cjelokupni poetski opus (2014).

U hrvatskoj poeziji novijeg vremena zbirka pjesama u prozi „Svijet bez predmeta“ Gordane Benić jedna je od najzanimljivijih i najpoticajnijih pjesničkih knjiga. Premda je nastavila obogaćivati svoj apsolutno originalni i snoviti svijet, dijelom povezan uz sjenovitost te naličje Splita i Dioklecijanove palače, sadašnje pjesme u prozi Gordane Benić pokrenute su montažom očuđujućih, gotovo kafkijanski alijeniranih slika. (Tonko Maroević)

Dorta Jagić rođena je 1974. u Sinju. Osim poezije piše i objavljuje kratke priče, putopise, eseje i dramske tekstove. Uvrštena je u brojne domaće i strane pjesničke antologije, pojedini pjesnički ciklusi i priče prevedeni su na 20 stranih jezika. Osim pjesničke nagrade Goran za mlade pjesnike za rukopis „Plahta preko glave“, dobitnica je nagrade Balkan Grand Prize for Poetry 2007. na međunarodnom festivalu u Rumunjskoj te ugledne nagrade The European Poet of Freedom Award 2014. za knjigu pjesama „Kauč na trgu“, koju dodjeljuje poljski grad Gdanjsk. Vodi radionice kreativnog pisanja, prevodi s engleskog i njemačkog poeziju i prozu. Živi kao slobodna umjetnica u Zagrebu.

Poezija Dorte Jagić na čudnoj je razmeđi. U isto vrijeme ima nešto što je veže za poeziju osamdesetih, jezični i konstruktivistički eksperiment, s pomalo umrtvljujućim rezultatima, a s druge strane otvara se pseudonarativnosti, mikroepici, takozvanom autorskom svijetu. Poezija je to puna shizofrenih elemenata, ali i poezija koja se pokušava skupiti, okupiti, konsolidirati, napipati temu u mraku, pronaći razlog svog postojanja i objasniti svoju bit. (Rade Jarak)

Andriana Škunca rođena je 1944. u Bjelovaru, ali je podrijetlom iz Novalje na otoku Pagu, gdje je provela djetinjstvo, a i danas živi veći dio godine. Objavila je deset knjiga pjesama. Zastupljena je u brojnim domaćim i stranim antologijama, a njezina poezija prevedena je na gotovo sve europske jezike. Osim poezije piše književne kritike i poetske zapise o likovnim umjetnicima, a tijekom posljednja dva desetljeća posebno je zapažena kao umjetnička fotografkinja.  Dosad je održala niz samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i Češkoj. Dobitnica je nagrada Tin Ujević (nagrada Društva hrvatskih književnika za najbolju zbirku pjesama „Novaljski svjetlopis“, 1999), Vladimir Nazor (za zbirku izabranih pjesama „Predivo sve užih dana“, 2003), HAZU (za zbirku izabranih pjesama „Predivo sve užih dana“, 2003) te Goranova vijenca za cjelokupni pjesnički opus (2006).

S knjigom „Zeleni prah“, pa i ranijim zbirkama, Andriana Škunca za-jamčuje pjesmi u prozi njezino dostojanstveno mjesto u obitelji hrvatskog pjesništva. Ali kao da iz tog strasnog i mudrog tkanja već nastaje nova knjiga stihova kako bi se potvrdilo čarobno dvojstvo te pjesnikinje. (Slavko Mihalić)

U prvom kvartalu 2016. zabilježen porast čitanosti od upečatljivih 204 posto

Projekt BEK nekomercijalni je sustav distribucije elektroničkih knjiga. Javnosti je predstavljen 26. svibnja 2001. na osječkom FAK-u. Otad je objavljeno 182 naslova u tri biblioteke: 1. u okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora (naglasak je na nekomercijalnim naslovima); 2. u okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i neafirmiranih autorica i autora (naglasak je na prvijencima te drugim teško dostupnim ili nekomercijalnim naslovima); 3. u okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om).

U prvom je kvartalu 2016. godine 37.823 jedinstvenih posjetitelja mrežnih stranica projekta u 49.604 posjete otvorilo ukupno 224.927 stranica i čitalo i/ili preuzelo 88.470 besplatnih elektroničkih knjiga. U odnosu na prvi kvartal 2015. godine, kada je 26.976 jedinstvenih posjetitelja u 30.581 posjeti otvorilo ukupno 71.332 stranice i čitalo 29.103 e-knjige, to predstavlja porast broja posjetitelja od 40 %, porast posjećenosti od 62 %, porast broja otvorenih stranica od 215% te porast čitanosti od upečatljivih 204 %.

Iako je knjiga Noama Chomskog „Mediji, propaganda i sistem“ u zadnjih 13 godina čitalo i/ili preuzelo više od 90.000 korisnika projekta BEK, najčitaniji publicistički naslov u prvom kvartalu 2016.  je svojevrstan uvod u globalizaciju i antiglobalizacijski pokret Dražena Šimleše „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć“ koju je čitalo/preuzelo više od 3 i pol tisuće korisnika projekta. Najčitaniji prozni naslov s više od 3 tisuće čitatelja je roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića, a pjesnički „Tri jeseni“ Ane Ahmatove, izbor iz opusa velike pjesnikinje koji potpisuje pjesnik i prevoditelj Fikret Cacan, s više od tisuću i pol čitatelja. Najčitaniji teorijski naslov je „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića, a esejistički „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića.