Foto M. Gracin
RIJEKA Marijan Gubina iznimna je pojava na hrvatskoj sceni. Osim što je romanom »260 dana« natjerao i mnoge koji ne čitaju da uzmu knjigu u ruke, predstava po motivima iz tog autobiografskog romana o zatočeništvu desetogodišnjaka s obitelji u srpskom logoru na okupiranom slavonskom području osvojila je šest nominacija za Nagrade hrvatskog glumišta.
Sve to, a i mnogo više od toga, dovelo je Gubinu u Rijeku, gdje je u antikvarijatu Ex libris predstavio knjigu u izdanju Auxiliuma, govorio o zatočeništvu, predstavi u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi HNK-a u Osijeku, ali i misiji koju si je zacrtao. U jednoipolsatnom razgovoru sa Zoranom Grozdanovom publika je mogla ostati zatečena količinom zlodjela koje je tada dječak proživio ili kojem je svjedočio, ali možda još i više misijom pomirbe i oprosta kojoj se autor utekao.
Projekt »Mirotvorac« tako se provodi u sedmim i osmim razredima osnovne te u srednjim školama u Hrvatskoj, ali i izvan nje, i inzistira na zajednom pohađanju hrvatske i srpske djece, suprotno od brojnih radikalnih razmišljanja kojima je autor konstantno izložen. No sam kaže da ga njegova pozicija žrtve stravičnog zločina u srpskom logoru čini autoritetom pa si može dozvoliti da i radikalnima kaže što misli. A misli da su te zločine počinili ljudi s imenom i prezimenom, a ne Srbi generalno i misli da su najveće žrtve Domovinskog rata i poraća upravo srpska djeca koja odrastaju u uvjetima nametanja krivnje i čiji razvoj u takvom kontekstu ne može teći normalno. No taj je kontekst iščašen, kaže Gubina, jer oni koji su zločine činili često šetaju slobodni, pa manipulatori mogu nalaziti radikalne Hrvate i Srbe i činiti da se razdor perpetuira.
– Nisam upoznao osobu koja je prošla pravu patnju da bi mrzila i željela osvetu. To rade ovi drugi – kaže Gubina, koji svoju knjigu naziva i knjigom samopomoći, budući da ljude može uputiti na nezamislive patnje i natjerati ih da preispitaju svoje (auto)destruktivno ponašanje prouzročeno kudikamo manjim problemima.
Na Grozdanovljevo pitanje o predstavi u Rijeci Gubina se nasmijao, rekavši da će do nje doći, unatoč tome što je mnogi iz njegova kruga ne žele vidjeti kod »komunista« Frljića. A budući da je HRT, uz još neke producente, pokazao interes i za snimanje filma po motivima knjige, ti će pritisci biti zacijelo još i veći. Svjestan je toga Gubina, koji ipak ustraje u misiji pričanja svoje priče s jasnom idejom promocije mira.