FEKP

Otvoren Festival europske kratke priče: Nasljeđe kao slavlje velikog broja sitnica

Sara Zorović

Foto Davor Kovacevic

Foto Davor Kovacevic

O glavnoj temi ovogodišnjeg izdanja FEKP-a – nasljeđu – na otvaranju su razgovarali bookerovac Ben Okri i kreativni direktor Festivala Roman Simić, a uz razgovor u Zagrebačkom plesnom centru publika je čula i jednu Okrijevu priču



ZAGREB Pitanje pripadnosti te prava i ograničenja koja nam se time nameću, bila ona fizička ili mentalna, na našim su prostorima uvijek relevantni kompleksi. A ako spojimo (među)narodnu pripadnost i pisanu umjetnost, dobit ćemo ovogodišnje izdanje Festivala europske kratke priče s temom »Nasljeđe«, koji je u fokusu na ovu kratku formu ponovno zaintrigirao i mladu i staru publiku.


Prvu večer 17. izdanja festivala obilježio je razgovor poznatog nigerijskog pisca Bena Okrija i kreativnog direktora Festivala, pjesnika i urednika Romana Simića u Zagrebačkom plesnom centru u Ilici. Prije samog razgovora održao se kratki plesni nastup Vladimire Šamčić, Tatjane Vukadinović i Une Vizek, uz čitanje jedne od Okrijevih kratkih priča »Šetati ribu«, u izvedbi zagrebačkog glumca Svena Medvešeka.


Nakon plesne izvedbe Okri se našalio da nije mogao razumjeti o kojoj je njegovoj priči točno bilo riječi, budući da ne govori hrvatski jezik, ali je sam nastup od srca nahvalio. Ta kratka priča objavljena je u njegovoj knjizi »Čarobna lampa« iz 2017. godine, a koja se sastoji od dvadeset pet priča i jednako toliko šarenih ilustracija Rosemary Clunie. Poznati pisac, ujedno dobitnik Bookerove nagrade, bio je dijete Nigerijskog građanskog rata i o svom djetinjstvu otvoreno je govorio jednakom dozom veselja i tuge. Smatra da je gledanje samo jedne strane bilo koje priče velika laž, pa bi tako i promatranje tog razdoblja svoga života s osjećajem žaljenja bilo potpuno krivo. Iako pamti strašne događaje nemoći, pamti i dječju radoznalost i uživanje u malim stvarima »vrta čudesa, ali i terora«, kako sam naziva svijet oko sebe.


Individua




Za njega svi i dalje živimo u tom vrtu te će povijest zauvijek biti samo jedna strana priče i kao takva nepotpuna i nesavršena. Ona stalno traži pobjednike i gubitnike i daje sebi nezasluženo pravo određivanja tko je važniji između dvoje ljudi ili dvaju naroda. Osjećao se kao da ugnjetava svoja vlastita sjećanja dok se nije suočio sa strahovima i pronašao svoj glas, a rekao je i da je to bilo gotovo sedamnaest godina nakon okrutnih događaja, pa je tako i ova, 17. obljetnica FEKP-a za njega dobila dublji značaj. Nasljeđe je, smatra Okri, slavlje velikog broja sitnica koje čine osobu i ono živi u razgovoru s drugim ljudima. Nije određeno mjestom u kojem smo rođeni, već načinom života i svemu što u njega puštamo. Mogao bi se pritom i uvrijediti činjenicom da je nazvan »nigerijskim piscem«, jer se izbjegava etiketirati na taj način. Smatra da pisci u Africi imaju ogroman teret pisati na određen način, u zajednici u kojoj se rijetko govori o osobi kao individui.



Na natječaj za kratku priču FEKP-a ove godine prijavljeno je 265 priča s temom »Nasljeđe«. Žiri u sastavu Vladimir Arsenić, Stjepan Balent (predsjednik), Ivan Jozić, Korana Serdarević i Andrija Škare za finale je odabrao 11 priča: »Hiraeth«, »Dulcinela na konjaku«, »Povijest sranja«, »Nasljeđe«, »U ime oca«, »Ona koju čuvaš«, »Poziv«, »Šamrlek«, »Posljednja Venecija«, »Prozor s pogledom«, »Pokopati majku«.


Prve tri nagrade bit će proglašene na večerašnjem čitanju (utorak, 29. svibnja) od 20.30 sati u polukružnoj dvorani Teatra &TD u Studentskom centru. Pobjednička priča bit će pročitana na zatvaranju ovogodišnjeg festivala, a prva nagrada je dvotjedni boravak u baltičkoj rezidenciji za pisce i prevoditelje u Ventspilsu u Latviji.



Inspiracija


Kao mladić svoje je školovanje nastavio u Engleskoj i iznenadio se tamošnjim piscima koji su svoja djela pisali za sebe same, slobodni od odgovornosti prema svom narodu. Na upit iz publike znači li to da ga je više inspirirala Engleska nego Nigerija, Ben Okri se nasmijao i rekao da ga inspirira biti ljudskim bićem te da bolje piše o Nigeriji otkad je vidio Englesku i obratno.


– Inspiriran sam i vašim pitanjem – rekao je i objasnio da samog sebe vidi kao lopova raznih kultura, ideja i priča bez kojih bi »odavno umro od gladi«. Rekao je i da sve njegove priče obiluju strahom od prolaska vremena, bijegom iz raznih psihičkih zatvora i velikom ljubavi prema životu, istini i pravdi.


U dvorani u kojoj se razgovor odvijao bilo je gotovo nepodnošljivo vruće, posjetitelji su se neprestano hladili letcima programa festivala koristeći ih kao lepeze, ali su se bez prigovora zajedno »kuhali« do samog kraja, kada su se premjestili u dvorište plesnog centra i uz piće nastavili komentirati događaje.


Bogat program festivala tek je započeo, da bi se u srijedu preselio i u Rijeku, gdje će se predstaviti Zoran Ferić, Damir Urban, Jan Carson, Rachida Lamrabet, Ignacio Martínez de Pisón, Zoran Pilić, Carys Davies, Carlos Fonseca, Flavio Soriga, Andrija Škare i drugi.