Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 20° 20° 1
18. srpnja 2019.
Revija malih književnosti

Kosovska književnost patriota i književnost izdajnika

Prevoditelj Qerim Ondozi, Halil, Matoshi, Saša Ilić i Jeton Neziraj / Foto Nenad REBERŠAK
Prevoditelj Qerim Ondozi, Halil, Matoshi, Saša Ilić i Jeton Neziraj / Foto Nenad REBERŠAK
Autor:
Objavljeno: 6. listopad 2011. u 9:18 2011-10-06T09:18:39+02:00

Na Kosovu postoji proza patriota i proza izdajnika, a prijevoda, pogotovo sa srpskog i na srpski gotovo i nema. Dvije nedavno objavljene antologije prvi je takav pothvat u posljednjih 30 godina

ZAGREB Ako se i jest sedmi dan Bog odmarao nakon što je stvorio svijet, nije se za njim povela Udruga Kulturtreger u organizaciji 7. revije malih književnosti. Iako su doduše prvi put u svojoj povijesti doveli pisce uz pomoć treće strane, to jest treće zemlje. Zemlja gost pritom je Republika Kosovo, službeno priznata i u Hrvatskoj, a zemlja partner Srbija, koja će priznati Kosovo kad i Grčka Makedoniju. Ovu zanimljivu trijadu bilo je nemoguće ignorirati pa je prva od triju večeri Revije protekla u objašnjavanju te nadasve čudnovate suradnje u okviru okruglog stola »O književnosti, s ljubavlju«. 

    Naziv tribine koju je u Booksi moderirala Miljenka Buljević izveden je iz dvojnog projekta koji je u srcu stvari: objavljivanja dviju antologija u Beogradu i Prištini. U Beogradu je objavljena antologija mlade kosovske proze koja piše na albanskom jeziku – »Iz Prištine, s ljubavlju« – a u Prištini antologija mlade srpske proze »Iz Beograda, s ljubavlju«. Ključni gosti bili su dvojica inicijatora spomenute suradnje – svaki u svojoj zemlji i figurativni i stvarni »izdajnik« – Jeton Neziraj s Kosova i Saša Ilić iz Srbije, a pridružio im se i dobar poznavatelj kosovske književne scene, pjesnik Halil Matoshi
 

 Alternativna scena

Sudeći prema onom što je Matoshi rekao, zapravo i nije teško biti dobar poznavatelj književne scene na Kosovu, i to zato što je nema. Nema časopisa u kojima bi autori objavljivali ili izdavača koji bi im tiskali knjige, pa je jedino što im preostaje pisati na blogovima i fejzbucima i družiti se u jedinom kafiću u kojem se uz priče o pivi i kavi mogu čuti i priče o knjigama. Nešto nalik »Booksi«, rekao je Matoshi. 

    Ipak i unatoč tome postoji jedna alternativna scena koja se od starije razlikuje po patriotskom ključu, odnosno ona je anacionalna i kritična prema svijetu oko sebe. Ta scena, pogotovo u pjesništvu u kojem se okušava valjda svaki treći Kosovar, može stajati i uz bok svjetskoj, kako smo se uostalom i uvjerili nakon okruglog stola, a za čitanja pjesama Shpetima Selmanija i pjesama i dramskih monologa Jetona Neziraja. 

    U prozi je situacija slična, Matoshi kaže da postoji proza patriota i proza izdajnika, s time da je bilo kakve proze puno manje, jer je kultura čitanja izrazito niska. Stvari su još gore s prijevodima, pogotovo sa srpskog i na srpski. Ove su dvije antologije prvi takav pothvat u posljednjih 30 godina.   

Bolan proces

Zato ih i nije bilo jednostavno ni izdati, a niti plasirati. Ilić, inače član redakcije kulturnog dodatka »Danasa« – »Betona« – ipak kaže da je u srpskim alternativnim krugovima prištinska antologija prošla sasvim dobro; na predstavljanju se pojavilo više ljudi nego što im se inače pojavljuje, a i prodano je svih 20 primjeraka koje su donijeli. U Prištini je nešto malo drugačije, rekao je pisac i dramatičar Neziraj, gdje je većina primjeraka knjiga još uvijek kod njega u stanu. A zbog svega izgubio je i posao umjetničkog ravnatelja prištinskog Nacionalnog kazališta. 
 

  No unatoč svim problemima s kojima su se »izdajnici« susreli, obojica smatraju da je to moralo biti učinjeno, jer kultura je ta koja može preskakati betonske i političke zidove. Ali isto tako obojica su svjesni da je to bolan i dugotrajan proces.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka