Radionica integracije

Srpsko-albanski »Romeo i Julija« u režiji Mikija Manojlovića u ZKM-u

Hina

Nebojša Glogovac i dio Julijine obitelji u prizoru predstave  / Foto M. MEDIĆ

Nebojša Glogovac i dio Julijine obitelji u prizoru predstave / Foto M. MEDIĆ

Predstava u režiji Mikija Manojlovića je dvojezična – Montecchijevi govore albanskim, a Capulettijevi srpskim jezikom 



ZAGREB Zagrebačko kazalište mladih ugostit će 13. veljače predstavu »Romeo i Julija« u režiji Predraga Mikija Manojlovića i izvedbi Radionice integracije iz Beograda te Qendra Multimedia iz Prištine, koja poznatu dramu Williama Shakespearea interpretira kroz aktualne duboke podjele i napetosti između albanskog i srpskog nacionalnog i političkog entiteta. Kako se ističe u najavi, poznati tragični zaplet o veronskim ljubavnicima čija je ljubav okončana smrću zbog zavade njihovih obitelji, bavi se mržnjom, ali i sposobnošću voljenja, nerazumijevanjem ali i nužnošću komunikacije i premošćivanja razlika.


»S glumcima iz Prištine, Beograda, Sombora, Sarajeva i New Yorka, srbijansko-albanski projekt otvara osjetljive teme, odražavajući i danas aktualne duboke podjele i napetosti između dvaju nacionalnih i političkih entiteta«, stoji u najavi.


Produkcija je postavljena dvojezično, na albanskome i srpskome jeziku, a njezina se radnja odvija u današnjem vremenu, a »ključna su nit mržnja, ljubav i jezik kao most, zid«. Tumačeći Montecchijeve na albanskom, a Capulettijeve na srpskom jeziku (pojedini likovi poznaju oba jezika), predstava govori i o tome koliko je jezik premostiva ili nepremostiva prepreka, »jer ljudi se mogu razumjeti i ako ne govore istim jezikom, a ne razumjeti se i kad govore istim«.




Glume Mensur Safciu, Nikola Rakočević, Predrag Manojlović, Nebojša Glogovac, Tristan Halilaj, Goran Jevtić, Armend Baloku, Faris Berisha, Uliks Fehmiu, Edona Reshitaj, Nataša Tapušković, Milica Janevski/Jovana Gavrilović, Anita Mančić i Arta Selimi. 


Režiju i adaptaciju teksta potpisuje Predrag Miki Manojlović, dramaturginja je Olga Dimitrijević, za koreografiju je zaslužna Sonja Vukićević, a glazbu Vladimir Pejković. Scenografiju je osmislio Branko Hojnik, kostime Zora Mojsilović, svjetlo je oblikovao Radomir Stamenković a zvuk Dobrivoje Milijanović.


– Ta predstava nije odraz političkog mišljenja, već djelo ljudi koji imaju talent, pamet i hrabrost. Svaki od njih voli svoju naciju i ne mrzi tuđu – kazao je o predstavi redatelj Manojlović. Predstava je naišla na pozitivne reakcije kritike, koja je Manojlovićevo scensko čitanje Shakespeareove tragedije nazvala »političkim i umjetničkim činom«, »kazališnim eksperimentom koji je snažno uzdrmao mrežu kulturno-povijesnih i političkih značenja«.