Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 26
Sutra: 9° 9° 26
20. studenoga 2019.
Izložba studentskih radova

Prepoznate vrijednosti: Hartera, Školjić, Rijeka: Moglo bi... i ovako?

Prepoznate vrijednosti: Hartera, Školjić, Rijeka: Moglo bi... i ovako?
Prepoznate vrijednosti: Hartera, Školjić, Rijeka: Moglo bi... i ovako?
Autor:
Objavljeno: 24. listopad 2014. u 9:06 2014-10-24T09:06:13+02:00

Većina studenata ponudila je kombinaciju stanovanja, poslovanja i kulturnih sadržaja – jer samo sinergija ta tri elementa može dovesti do stvarnog oživljavanja prostora

RIJEKA » U prostorijama Društva arhitekata Rijeka postavljena je izložba studentskih radova »Hartera/Školjić/Rijeka: Moglo bi... i ovako?« Na izložbi su prezentirani radovi studenata četiriju europskih sveučilišta, koji su se prošle akademske godine bavili temom revitalizacije bivše Tvornice papira Rijeka i cijele »zone Školjić«. Riječ je o studentima Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba i Građevinskog fakulteta Rijeka, kao i dvaju inozemnih fakulteta: School of Architecture Oxford Brookes iz Velike Britanije i Faculty of Architecture TU Delft iz Nizozemske.

   Kako ističu organizatori, izložba ima višestruku edukativnu vrijednost, jer upoznaje mlađe generacije Riječana s vlastitim gradom u cijelom njegovom obuhvatu; pokazuje im jedan od načina rasta i razvoja grada te utječe na razvoj senzibiliteta prema građevinskom nasljeđu ne samo onog reprezentativnog tipa, nego i onog često smatranog ne vrijednim gledanja.

   U mentalnoj slici vlastitoga grada većeg broja Riječana bivše industrijske zone – uključujući i »zonu Školjić« – ne postoje ili ako postoje, percipiraju se kao zone bez pristupa, a izloženi radovi donose različite vizije njihova budućeg razvoja.

Mnoštvo vizija

Ovisno o različitim kolegijima unutar koji su se bavili mogućnostima prenamjene industrijske baštine, studenti su imali i različite zadatke. Tako su studenti s riječkog i zagrebačkog sveučilišta bili fokusirani na mogućnost prenamjene pojedinačne zgrade – bivše tvornice šibica »Parafinka«, a svojim su radovima pokazali da bivša industrijska postrojenja mogu primiti najrazličitije kulturne, edukativne, socijalne, sportske, administrativne, turističke i industrijske sadržaje. Studentski kulturni centar, centar za izvedbene umjetnosti, sklonište za beskućnike, dom za starije osobe, tehnički muzej, dječji vrtić i dječja knjižnica, gimnastička dvorana, reciklažna tvornica – samo je dio njihovih vizija.

   Studenti iz Delfta i s Oxford Brookes univerziteta bavili su se prenamjenom cijele zone – od parkirališta na Školjiću do Hartere, a onda se unutar toga fokusirali na pojedine komplekse i pojedinačne objekte, popunjavajući ih kombinacijom stambenih, poslovnih, kulturnih i industrijskih sadržaja. Iako se prenamjena industrijskih zgrada često poistovjećuje s udomljavanjem kulturnih sadržaja, mentori su na izložbi prednost dali rješenjima koja su uvjerljivo pokazala da se one mogu oživjeti i na brojne duge načine.

   – Na taj način željeli smo razbiti imidž da industrijske zgrade mogu primiti samo kulturu i to najčešće alternativnu, kazala nam je arhitektica Tamara Rogić, glavna inicijatorica ovog projekta, inače zaposlena na Arhitektonskom fakultetu u Delftu, gdje vodi vježbe iz projektiranja.

Visoka razina zrelosti

Jedan od mentora studentima iz Delfta, jednoj od pet vodećih europskih škola arhitekture, bio je i arhitekt Bojan Bilić, predsjednik urbanističke sekcija DAR-a. Prema njegovim riječima, razina zrelosti koju je iskazala ova grupa studenata neobično je visoka, jer su ponudili rješenja na razini naših natječajnih radova, prepoznavši vrijednosti Rijeke koje mi sami na različite načine ignoriramo. Pojedini radovi su takve kvalitete da bi mogli poslužiti kao studije za daljnje promišljanje toga prostora, što bilo naročito korisno s obzirom da Rijeci nedostaje gradski zavod za urbanizam i arhitekturu koji bi radio takve studije.

   Većina studenata pažljivo je ponudila kombinaciju mješovitih programa – stanovanja, poslovanja i kulturnih sadržaja – jer samo sinergija ta tri elementa može dovesti do stvarnog oživljavanja prostora, a u svojim su rješenjima puno hrabriji od domaćih arhitekata. Niti jednom autoru nije se dogodilo da je zaboravio riješiti parkiranje, što se vezano uz ovu zonu često ističe kao nepremostivi problem, a vrlo su dobro uočili i nedostatak komunikacija prema susjednim brdima Kozali i Trsatu, gdje su stvarali nove šetnice s vidikovcima, uključujući i onu uz Rječinu.

   Izložbu je sufinancirao Odjel za kulturu Grada Rijeke, a bit će otvorena do 27. listopada.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija