Jedinstveni uvid

Bili smo na riječkoj izložbi “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka…

Jasmin Đečević

Izložba je posvećena radu Ozehe (Oglasnog zavoda Hrvatske) te daje jedinstveni uvid u rad jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u  Jugoslaviji, koja je svojim djelovanjem znatno usmjerila ukupni razvoj marketinga i kompletne oglašivačke industrije na ovim prostorima. Originalna izložba održana je 2016.  u Zagrebu i rezultat je više od godinu dana dugog istraživanja. Za Rijeku je postav dodatno proširen



Iako se vrlo često marketing, brandovi, promotivne kampanje, PR, copywriting i slični pojmovi smatraju novotarijama, pogotovo na našim prostorima, iznimno zanimljiva izložba »Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45 – ’48 – ’90 – ’95«, nedavno otvorena u riječkom Kortilu, pokazuje da to baš i nije tako, odnosno da se ozbiljno oglašavanje i sve što uz to ide radilo u Rijeci i Hrvatskoj još od 50-ih godina prošlog stoljeća.


Posvećena radu Ozehe (Oglasnog zavoda Hrvatske), izložba daje jedinstveni uvid u rad jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji, koja je svojim djelovanjem znatno usmjerila ukupni razvoj marketinga i kompletne oglašivačke industrije na ovim prostorima. Njen rad poznat je većini, makar i nesvjesno, jer su brojna grafička rješenja tijekom vremena postala »opće poznata«, poput, primjerice, vizuala za Lero, Pepitu, Donu, istarsko pivo Favorit, Puris, Jugoliniju ili Inina motorna ulja.


Ozeha započinje raditi 1945. kao politčki agitprop, ali se tijekom 60-ih pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke pretvara u »full service« agenciju s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.




Autorica izložbe Alira Hrabar Oremović naglašava da takve sveobuhvatne agencije 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća nisu postojale, tako da do 80-ih Ozeha nije imala ozbiljnu konkurenciju.


– Ozehu je činio niz specijaliziranih odjela, međutim, tek se osnivanjem Odjela za istraživanje tržišta 1971., koji je temelj marketinga na ovim prostorima, identificirala kao potpuno suvremena marketinška agencija. Odjel je provodio veliki broj istraživanja, a dobiveni su rezultati korišteni pri promišljanju promotivnih i medijskih strategija koje su kreirali marketinško-propagandni timovi u skladu sa zahtjevima klijenta. Sve što je bilo na nekoj poruci utemeljeno je i konačni bi proivod bio iznimno promišljen unutar marketinškog tima te onda predan na vizualizaciju – kaže Hrabar Oremović.


Foto: M. ANIČIĆ


Foto: M. ANIČIĆ



Otvorenija Jugoslavija


Utjecaj na oglašivačku i dizajnersku scenu posebno se ističe kroz činjenicu da su djelatnici Ozehe konstantno pratili što se događa u inozemstvu, pogotovo na njemačkom i američkom tržištu.


– Dušan Mrvoš koji je stasao u zagrebačkoj podružnici berlinske agencijie, stečena je znanja pretočio u Ozehu. Od samog početka krenulo se educirati sve zaposlenike, dovodilo se vanjske predavače, a domaće propagandiste se slalo u inozemstvo na stručne skupove i stipendije. Treba uzeti u obzir i da pozicija Jugoslavije i njenog gospodarstva nije bila toliko zatvorena kao što je to bio slučaj s Češkom ili Istočnom Njemačkom pa se to reflektirao i na Ozehinu produkciju – govori Hrabar Oremović.


Osim praćenja trendova, Ozeha pokreće i vlastiti strukovni list »Naš publicitet«, ujedno i jedini strukovni časopis za područje oglašavanja i marketinga u Hrvatskoj, koji je objedinjavao teorijske tekstove i iskustva iz prakse.


Originalna izložba održana je 2016. godine u HDD galeriji u Zagrebu i rezultat je više od godinu dana dugog istraživanja Alire Hrabar Oremović i Slavka Henigsmana. Za Rijeku je postav dodatno proširen istraživanjem o radu riječke filijale koja je, razumljivo, bila iznimno vezana uz tada moćno riječko, odnosno kvarnersko gospodarstvo; od Torpeda i 3. maja preko Rafinerije nafte Rijeka do Istravina i turističkog sektora.


Pepito


Pepito



– Bila sam u kontaktu s ljudima koji su radili neko vrijeme u Ozehi, neki od njih kasnije su osnovali neke od najvećih agencija u Hrvatskoj pa mi je palo na pamet da bi trebalo napraviti izložbu. Bilo je poprilično izazovno doći do materijala; većina je iz privatnih kolekcija bilo od ljudi koji su tamo radili bilo od klijenata. Dio materijala, pogovoto plakata, pronađen je u muzejima. Za riječki dio priče krucijalan je doprinos Johana Sartorija, koji je više od 30 godina radio u riječkoj filijali, a dio materijala sačuvao je fotograf Egon Hreljanović – kaže Hrabar Oremović.


Reklame koje je radila Ozeha


Reklame koje je radila Ozeha




Autori koncepcije izložbe: Alira Hrabar Oremović i Slavko HenigsmanVizualni identitet izložbe: Alira Hrabar OremovićDizajn postava izložbe: Alira Hrabar Oremović i Slavko HenigsmanTekstovi: Josip Šintić, Igor Lah, Alira Hrabar OremovićObrada tekstova: Marko Golub, Alira Hrabar OremovićSuradnik na prikupljanju i obradi građe: Egon HreljanovićIzvršna produkcija: Marko GolubIzložba je otvorena do 21. srpnja.


Vjerni klijenti


Ozehina prva filijala osnovana je u Rijeci još 1948. godine, na početku uglavnom bavila plakatiranjem, oglašavanjem u tisku i na radiju te edukacijom kadrova, a pravi zamah počinje 1953. godine dolaskom Maksa Njegovana te Ive Johana Sartorija, koji postavljaju razvojnu strategiju filijale. Prva značajnija suradnja uspostavlja se s Torpedom, a uskoro na red dolaze i ostale tvrtke s ovog područja.


Posebno je zanimljiva suradnja s Istravinoexportom za koju je Sartori, između ostalog, brendirao rum-punč Pepito i koncipirao brend Lero, a da su znali što rade, pokazuju rezultati. Prodaja Pepita je nakon kampanje udvostručena, povećala se i prodaja Istra Bittera, veliki uspjeh je doživjela i linija Lera, iako do tada Istravino nije imalo svoja bezalkoholna pića.


Neobičnost rada riječke filijale ogleda se i u činjenici da su im klijenti bili iznimno vjerni, neki i više od 40 godina, a jedna od posljednjih značajnih kampanja bavila se redizajnom ambalaže motornih ulja Ine, čiji je izgled vjerojatno još uvijek u glavama mnogih vozača.


– Ta je kampanja sa sloganom »Nemojte dozvoliti da motor automobila doživi infarkt« zaista je jako dobra i suvremena, čak i s ovolikim vremenskim odmakom – objašnjava Hrabar Oremović.



Gotovo da ne postoji poznatija robna marka ili tvrtka s kojom Ozeha nije surađivala, što se najbolje vidi po materijalima na izložbi. Osim nama posebno zanimljivih »riječkih reklama«, vrijedi istaknuti i orginalne reklame za borosane i startasice od Borova ili pak kampanju za sokove Dona koja je bila specifična po tome što se prvi put koristila crna boja u vizualima za prehrambene proizvode. Sokovi su dolazili u litrenim bocama i bili pravi hit na tržištu.



Izložba pruža uvid i u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela (Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića te dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman), ali prikazuje i uspješnu suradnju s tada priznatim dizajnerima poput Dušana Bekara, koji je s agencijom surađivao gotovo 40 godina. Uz Bekara, s Ozehom su dugi niz godina surađivali i pri tome oblikovali veliki broj propagandnih materijala Zvonimir Faist, Ferdo Bis i Franjo Fleck.


Foto: M. ANIČIĆ


Foto: M. ANIČIĆ



– Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi put prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave – zaključuje Hrabar Oremović.