Bijela kocka

GRAD, PANIKA BIli smo na radionici kolektiva BADco. za mlade riječke i zagrebačke glumce

Jasmin Đečević

Foto: S: DRECHSLER

Foto: S: DRECHSLER

Pod vodstvom Gorana Sergeja Pristaša i Nikoline Pristaš 14 studenata je imalo priliku isprobati nove izvedbene alate, dobiti uvid u drugačije metode rada i razmijeniti iskustva s kolegama s drugih fakulteta, a mi smo prisustvovali prezentaciji rezultata radionice, o kojoj se studenti pozitivno izražavaju



RIJEKA Što se događa u prostoru bijele kocke? – tako bi se moglo formulirati pitanje kojim su se bavili zagrebački i riječki studenti glume i plesa na petodnevnoj radionici »Grad, panika«, koja je od 6. od 10. srpnja održana u Rijeci u organizaciji Drugog mora i izvedbenog kolektiva BADco.


Pod vodstvom Gorana Sergeja Pristaša i Nikoline Pristaš 14 studenata je imalo priliku isprobati nove izvedbene alate, dobiti uvid u drugačije metode rada i razmijeniti iskustva s kolegama s drugih fakulteta.


– Ovo je prvi put da se studenti upoznaju i rade zajedno; nas zanima kako dovesti različite studije u suradnju, da se studenti međusobno upoznaju, ali i da se upoznaju s radom nekih umjetnika za koje smatramo da rade razliku u izvedbenim umjetnostima u hrvatskom kontekstu. U odnosu na standardnu edukaciju glumaca, ovakav pristup je poprilično različit, što studentima otvara neke nove perspektive – kaže Goran Sergej Pristaš.


Zadovoljni studenti




Prema njegovim riječima, sve više izvedbi u kontekstu koreografije događa se u galerijskim prostorima, proces »muzealizacije performansa i plesa« rezultira time da se produkcija okreće »bijeloj kocki«.


– Kada stavite tri stvari u crni prostor, on ih skupi i drži kao sliku; u bijelom prostoru te stvari postaju razdvojene, što ima sasvim druge posljedice na ono sto radimo i gledamo. Sa studentima tijekom ove radionice nismo radili na nekom određenom komadu ili na nekoj koreografskoj strukturi koja bi se napravila zasebno, a onda prikazivala u nekom prostoru, nego smo se bavili samim prikazivanjem, od toga kako postavljamo uvjete gledanja do odnosa prema fokusu gledanja, okviru gledanja, bjelini zida… – objašnjava Pristaš.


Foto: S. DRECHSLER


Foto: S. DRECHSLER



Studenti zagrebačke Akademije dramske umjetnosti i katedre Gluma i mediji riječke Akademije primijenjenih umjetnosti zanimljivim su izvedbama u prostoru riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti pokazali dio onoga na čemu su radili s članovima kolektiva BADco.


– Moram priznati da smo puno zadovoljniji nego što smo mislili da ćemo biti, ostvarena je otvorena suradnja bez ikakvih frikcija i zapleta, a studenti su bili iznimno entuzijastični. Dio studenata iz Rijeke doći će ove zime u Zagreb na našu Akademiju na radionice koje će voditi švedski redatelj Anders Paulin i dramaturginja Bojana Cvejić – kaže Pristaš.


Sami studenti nisu skrivali zadovoljstvo kvalitetom programa i mogućnošću da nauče nove tehnike.


Drugi kut


– Bila sam zbunjena u početku, jer nisam navikla na ovakav pristup. Ovdje se veća važnost pridaje tijelu i formi, a u glumi smo navikli da svemu prvo moramo dati nekakav smisao, sadržaj i značaj, dok je ovdje prvo bila forma, a tek onda značenje. Otkrio mi se novi, vrlo široki spektar mogućnosti u tom polju i to iz nekog drugog kuta. Osim toga, ovakve su radionice dragocjene i radi razmjene iskustava; uvijek su dobrodošle pogotovo kad su u pitanju stručni ljudi od kojih se može zaista puno naučiti – kaže Anja Sabol, studentica smjera Gluma i mediji riječke Akademije primjenjenih umjetnosti.


Foto: S. DRECHSLER


Foto: S. DRECHSLER



Ova radionica početak je projekta »Rad panike«, trogodišnjeg koreografskog istraživačko-produkcijskog procesa zagrebačkog izvedbenog kolektiva BADco. kojim će se u suradnji s nizom umjetnika mlađe generacije tematizirati ili učiniti vidljivom problematiku rada bez stvaranja u društvu i u umjetnosti.


»Rad panike« odvija se u okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.


Hrvatska se mora više zainteresirati za Rijeku


Gorana Sergeja Pristaša upitali smo kako nekome izvan Rijeke izgleda sve ono što se u posljednje vrijeme događa u gradu koji se priprema za Europsku prijestolnicu kulture.


– Iznimno je dobro da se kulturna scena u Hrvatskoj decentralizira i da se u Rijeci potencijal koji postoji već desetljećima strukturira te da mu se omogući infrastrukturna podrška. Čini mi se da malo kasni fokus nacionalne razine na ono što se ovdje zbiva; trebao bi se na razini cijele zemlje pojačati interes, jer će nas projekt Europske prijestolnice kulture prezentirati u Europi u najmanju ruku onako kao što nas trenutno prezentiraju nogometaši – smatra Pristaš.


Kako se postaviti prema bjelini zida?Propitivanje novih formi izražavanjaPublika pozorno prati predstavljanje rezultata radionice