O novoj središnjoj zgradi Gradske knjižnice Rijeka posljednji smo put pisali krajem listopada ove godine. Izgradnja je, nakon napuštanja projekta na Klobučarićevom trgu, trebala u bivšem kompleksu »Rikard Benčić« početi prije ljeta ove godine, a sada je upitno hoće li početi i sljedeće godine jer to ovisi o proračunu za 2014. i raspoloživim rokovima strukturnih fondova. Bliži se kraj 2013. godine, no od nove knjižnice ni traga. 

Dok Riječani o novoj Gradskoj knjižnici još uvijek mogu samo sanjati, svako toliko negdje u Hrvatskoj otvori se nova knjižnica. Tako je početkom listopada ove godine Gradska knjižnica Labin uselila u novi prostor. Krajem 2006. godine Grad Labin kupio je tzv. »mramornu dvoranu« u bivšoj upravnoj zgradi Istarskih ugljenokopa Raša s namjerom njegove adaptacije u novu gradsku knjižnicu, a projekt je promoviran i brendiran pod nazivom »Rudnici kulture«. 

Labin sada ima knjižnicu koja pruža sve one sastavnice koje tvore suvremenu Gradsku knjižnicu: ugodan prostor, cjelodnevna otvorenost, sva potrebna informacijska i komunikacijska tehnologija, stručno osoblje, bogat knjižnični fond i knjižnične usluge za sve građane svih dobnih skupina. Knjižnica je integrirana u autentični ambijent rudarskoga naslijeđa i dio je zaštićenog kompleksa industrijske kulturne baštine zvane »Pijacal«. Eto, Labin može, a Gradska knjižnica Rijeka i dalje radi u uvjetima koji su ispod svakog standarda. 

Zbog recesije se knjižnice u Velikoj Britaniji i Americi zatvaraju, ali se po svijetu otvaraju nove. Grčka je, primjerice, postala sinonim za krizu, no upravo u Ateni niče reprezentativna nova Nacionalna knjižnica Grčke. Ovaj urbani simbol suvremene Atene trebao bi biti dovršen 2015. godine, a nalazit će se u sklopu umjetničko-edukacijsko-rekreativnog kompleksa Stavros Niarchos Foundation Cultural Center koji će se protezati na oko 200.000 četvornih metara. Osim nove Nacionalne knjižnice, gradi se i Grčka nacionalna opera. Ugledni arhitekt Renzo Piano dizajnirao je simbol koji utjelovljuje težnje Grka u 21. stoljeću, ugradivši u svoj projekt bitne elemente nacionalne ekologije – more, sunce, kamen i zemlju. 

Ono što je najvažnije, ovaj projekt vrijedan oko 566 milijuna eura financira se iz fondacije »Stavros Niarchos«. Riječ je o prvom javno-privatnom partnerstvu ove vrste u Grčkoj, te o najvećem kulturno-edukacijskom projektu ikad realiziranom u toj zemlji. Kad bude dovršen, Centar bi trebao imati veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju, otvarajući nova radna mjesta i stvarajući kapital. Stavros Niarchos (1909-1996) bio je grčki brodarski magnat. Fondacija koja nosi njegovo ime gradi knjižnicu. Ima li danas u Rijeci i Hrvatskoj bogataša koji bi uložili svoj novac u novu knjižnicu ili operu? Bojim se da nema. Možda eventualno u nogometni stadion.