Razlog storniranju letova slaba je popunjenost aviona od jedva pedeset posto, što je daleko ispod minimuma isplativosti
Letovi Air Berlina poticani su kroz program udruženog oglašavanja u koji su turističke zajednice, tvrtke, te lokalna i regionalna samouprava uložili oko pet milijuna kuna za poticanje prometa na Zračnoj luci Rijeka. U slučaju otkazivanja tako poticanih letova praksa je povrat novca, objašnjava Daniel Hauptfeld iz agencije Katarina line koja se već nekoliko godina bavi projektima udruženog oglašavanja.
– Uobičajeno je da se kod otkazivanja letova već uplaćene akontacije vraćaju ili da se Turistička zajednica naplati putem bjanko zadužnica firme koja je potpisala ugovor o udruženom oglašavanju, kaže Hauptfeld.
Otkazani su svi letovi na relaciji Dusseldorf – Rijeka, a reduciran je broj letova između Kölna, Stuttgarta i Rijeke, ukupno šest dolazaka i polazaka aviona tjedno, uz otkazivanje letova između Munstera i Rijeke u razdoblju od 20. kolovoza do 1. listopada, potvrdio je direktor Zračne luke Mladen Pasarić. Razlog storniranju letova slaba je popunjenost aviona od jedva pedeset posto, što je daleko ispod minimuma isplativosti.
Neočekivani potez njemačkog avioprijevoznika za riječki će aerodrom konkretno značiti minus od najmanje devet tisuća putnika, što predstavlja ozbiljnih desetak posto od ukupno planiranog broja putnika za ovu sezonu. Dodatni razlog za brigu je i to što je Air Berlin vodeći avioprijevoznik po broju linija i prevezenih putnika na riječkom aerodromu ove sezone, sa svakodnevnim letovima između Rijeke i više njemačkih destinacija pa otkazivanje dijela ovogodišnjeg programa ne budi optimizam kada je riječ o ugovaranju letova za iduću sezonu. Direktor Pasarić ističe kako će, unatoč otkazivanjima, ukupni broj putnika ove godine biti devedesetak tisuća, što je još uvijek znatno povećanje u odnosu na prošlogodišnjih šezdesetak tisuća.
Manje letova, promet veći?!
– Valja imati na umu da je ovaj aerodrom građen kako bi opsluživao turističko okruženje. Kako funkcionira ono, tako i mi. Turistička privreda je ta koja treba maksimalno iskoristiti naše kapacitete. Ove godine, bez obzira na manji broj letova od planiranih, promet će biti znatno povećan u odnosu na prošlu, iako je teško točno reći za koliko jer sve ovisi o punjenju aviona u naredna tri mjeseca, a dogodine očekujemo znatno bolje rezultate, kaže Pasarić.
Za razliku od njega, djelatnici Zračne luke znatno su manje optimistični. Jedan od operativaca na prihvatu i otpremi putnika tvrdi kako će ovogodišnji rezultat biti gotovo identičan prošlogodišnjoj katastrofi.
Predstavnik radnika u Nadzornom odboru Zračne luke Rijeka Branko Fibinger ističe kako su planovi uprave za ovu godinu izrađeni s nerealnom procjenom popunjenosti aviona od osamdeset posto, dok je stvarno stanje daleko od te brojke.
– Ako se tome pridodaju i otkazani letovi, bojim se da će promet na kraju ove godine biti na razini prošle. Otkazani letovi Air Berlina brinu, jer avioprijevoznici već slažu program za iduću godinu. Već sada imamo problema s isplatom plaća, a potrošen je veći dio od gotovo pet milijuna kuna pomoći iz državne blagajne tako da je pitanje od čega će uprava isplaćivati plaće po završetku ljeta. Nejasno je i kolika su dugovanja Zračne luke, te je li uprava učinila baš sve da osigura financijsku podršku suvlasnika kao jedinu mogućnost opstanka s obzirom na nedovoljne prihode iz prometa. Sve u svemu, prognoze su crne, a odgovore na neka od ovih pitanja tražit ćemo na idućoj sjednici nadzornog odbora, kazao je Fibinger. Ovoga četvrtka u Zagrebu će biti održana i Skupština Zračne luke.
– Po svim pokazateljima nećemo premašiti brojku od 65 do 70 tisuća putnika. To je katastrofa, jer s takvim prometom ćemo u najboljem slučaju zaraditi za isplatu jedne do dvije plaće, a što će biti najesen, kada promet potpuno zamre, nikog nije briga. Bojimo se da će biti još gore nego ovog proljeća kada su nam plaće kasnile dva mjeseca. Prometni rezultati ove godine još su porazniji kad se uzme u obzir da je kroz program zajedničkog oglašavanja u poticanje prometa uloženo oko pet milijuna kuna, a rezultat će biti gotovo ravan nuli, kaže djelatnik, dodajući kako, poput mnogih kolega razmišlja o traženju novog radnog mjesta.
Otkazivanje letova stiglo je u najgorem mogućem trenutku, na samom startu špice turističke sezone, kada se očekivala najbolja popunjenost aviona i najveća zarada za Zračnu luku, koja će i ovu poslovnu godinu završiti s najmanje pet miljuna kuna gubitka iz poslovanja. Ako se tome pridodaju i dugovanja raznim pravnim subjektima, vlastitim radnicima, Općini Omišalj te kreditne obaveze, prema procjenama upućenih ukupni minus Zračne luke Rijeka na kraju godine kretat će se oko brojke od deset milijuna kuna.
