U preambuli novog ustava, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, nakon podnaslova "Bože čuvaj Mađare", doslovce piše kako se "narodnosti i narodnosne zajednice koje žive u Mađarskoj smatraju dijelom mađarskog naroda"
U trenutku dok iz Mađarske stižu ozbiljni prigovori zbog namjere hrvatske vlade da spriječi neprijateljsko preuzimanje Ine, zbog čega se u Zagrebu neki čak pribojavaju i mađarske blokade hrvatskih pregovora s EU, u Mađarskoj bez reakcija prolazi namjera mađarskih vlasti da 13 nacionalnih manjina koje žive u toj državi, među njima i hrvatsku, izbrišu iz novog mađarskog ustava!?
Ustavno utapljanje
Naime, u preambuli novog ustava, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, nakon podnaslova »Bože čuvaj Mađare«, doslovce piše kako se »narodnosti i narodnosne zajednice koje žive u Mađarskoj smatraju dijelom mađarskog naroda«, a »kulturne raznolikosti poštuju«. Dakle, dok se mađarski jezik u novom ustavu izrijekom štiti, jezici manjina samo se poštuju.
Predstavnici 13 nacionalnih manjina u Mađarskoj, kojima prijeti ustavno »utapljanje« u većinski narod, u međuvremenu su uložile amandman kojim traže da mađarska država zajamči »cjelovitu zaštitu i jačanje« manjinskih prava.
Hrvati u Mađarskoj najraznovrsnija su hrvatska manjina izvan Hrvatske, s iznimno bogatom prošlošću. Hrvatska je manjina u Mađarskoj autohtona, a Hrvati su u Mađarsku doseljavali za vrijeme prodora Turaka. Dijele se na Bunjevce, Šokce, Race, Dalmatince, pomurske Hrvate, podravske Hrvate i bošnjačke Hrvate.
Prema procjeni Hrvatske državne samouprave, Hrvata u Mađarskoj ima približno između 40 i 50 tisuća, premda ih se na popisu stanovništva takvima izjasnilo oko 15 tisuća.
Hrvatska državna samouprava legitimno je političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj, sa 115 lokalnih hrvatskih manjinskih samouprava koje zastupaju Hrvate na lokalnoj razini.
U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova upoznati su s ustavnim promjenama u Mađarskoj, ali još ne žele reagirati. Mađarska do konca lipnja predsjedava Europskoj uniji, a Budimpešta može utjecati i na dovršetak hrvatskih pregovora u lipnju.
Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Mišo Hepp kaže kako tek treba vidjeti kako će izgledati konačan tekst novog ustava, no on je uvjeren kako novi ustav ipak neće izbrisati manjine, pa tako ni hrvatsku manjinu.
Nova kontroverza
Brisanje nacionalnih manjina iz mađarskog ustava, odnosno njihovo priključenje mađarskom narodu, bilo bi u suprotnosti je sa 157. okvirnom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Europe iz 1995., ali i drugih dokumenata i konvencija Vijeća Europe, Europske unije, OESS-a i Ujedinjenih naroda, koji obvezuju Mađarsku. Premda su i pripadnici manjina državljani Mađarske, nije ih opravdano proglašavati dijelom većinskog naroda, što se može smatrati svojevrsnim pokušajem asimilacije manjina.
Novi ustav trebao bi biti prihvaćen 18. travnja, a planirano je da ga mađarski predsjednik potpiše 24. travnja. Sadašnji ustavni tekst, naročito preambula, pisana arhaičnim mađarskim jezikom, predstavlja još jedan prilog tezi o nacionalističkoj renesansi koja je zahvatila Mađarsku nakon nedavne pobjede nacionalističkog Fidesza i ultranacionalističkog i militantnog Jobbika na parlamentarnim izborima.
U takvom se »velikomađarskom« svjetlu aktualna vlada iskazala i kada je Mađarska prilikom preuzimanja europskog predsjedništva u Bruxellesu postavila golemi tepih s kartom Velike Mađarske u predvorju zgrade Justus Lipsisus u Bruxellesu.
Nakon skandala s novim mađarskim medijskim zakonom koji ugrožava medijske slobode u toj zemlji, mađarsko predsjedništvo EU tako se pobrinulo za novu kontroverzu, obuhvativši kartom Velike Mađarske goleme dijelove susjednih država, Rumunjske, Slovačke, Srbije, ali i Hrvatske.
