Društveni sloj koji bi trebao biti »kičma« hrvatskog društva i oslonac njegovog razvitka ubrzano propada i siromaši, a istodobno zamjetno je poboljšanje položaja najviše klase i menadžera
Teška financijska i gospodarska kriza najprije je pogodila financijaše i špekulante, da bi se ubrzo proširila i na ostale sfere društva. Ipak, čini se kako je najveći gubitnik krize i u svijetu i u Hrvatskoj – srednja klasa.
VLASNICI: Nova vlasnička klasa koja se formirala u procesu pretvorbe i privatizacije devedesetih godina prošloga stoljeća. U toj su skupini isključivo krupniji kapitalisti, s kapitalom većim od 15 ili 20 milijuna kuna. Računa se da ta elitna skupina broji od 1.500 do 2.000 obitelji.
POLITIČARI: Politička nomenklatura, koja u kraćem ili duljem razdoblju obnaša profesionalne političke funkcije, na državnoj ili na lokalnoj razini. Saborski zastupnici, ministri, državni službenici… Ukupno se radi o tri do četiri tisuće osoba.
MENADŽERI: Top menadžeri u najvećim kompanijama, u privatnom ili državnom vlasništvu, njihov broj vjerojatno ne prelazi 1.500.
PLAĆE: Ova skupina uživa najviše prihode i dividende od vlasništva. Političari primaju visoke plaće i koriste razne privilegije, dok najviši menadžeri primaju mjesečno i preko 100 tisuća kuna, ne računajući bonuse.
BROJ: Uz ostale slojeve stanovništva koji pripadaju višem sloju, ukupno se radi o najviše 60 tisuća obitelji, odnosno ukupno oko 200 tisuća privilegiranih u Hrvatskoj, koji pripadaju višoj klasi.
PODUZETNICI: Sitni poduzetnici, a takvih je u Hrvatskoj najviše, kao i obrtnici. Zatim srednji i niži menadžeri. U toj je skupini oko 15 tisuća obitelji.
PROFESIONALCI: Viši profesionalci i stručnjaci, liječnici, sveučilišni profesori, znanstvenici, odvjetnici, svećenici. Njihova prosječna primanja kreću se od pet ili šest do 15 i 20 tisuća kuna. Toj skupini pripada oko 60 tisuća obitelji.
NIŽI PROFESIONALCI: Niži profesionalci, učitelji i nastavnici, socijalni radnici i slična zanimanja.
ADMINISTRATIVCI: Administrativci i službenici koji obavljaju rutinske administrativne poslove, i u državnoj upravi i u privatnom sektoru. Radnici u trgovačkom sektoru.
PLAĆE: Plaće u ovom segmentu kreću se od pet do 20 tisuća kuna, koliko zarađuju dobro plaćeni liječnici i sveučilišni profesori.
BROJ: Pretpostavlja se kako srednjem sloju ukupno pripada 1,1 milijun stanovnika.
UMIROVLJENICI: Ova skupina brojčano je velika i višekratno je diskriminirana u protekla dva desetljeća.
NEZAPOSLENI: Iako formalno pripadaju nižim slojevima, nezaposleni su »fluidna kategorija«.
POLJOPRIVREDNICI: Također pripadaju nižim slojevima.
NEKVALIFICIRANI, FIZIČKI RADNICI, SOCIJALNI SLUČAJEVI: I jedni i drugi često su ovisni o socijalnim transferima države, bez kojih ne bi mogli preživjeti.
PLAĆE: Zarađuju najviše do pet tisuća kuna.
BROJ: Radi se o najbrojnijoj skupini od oko 1,5 milijuna obitelji, odnosno o preko tri milijuna ljudi, od kojih, kako se pretpostavlja, više od pola spada u skupinu siromašnog stanovništva, bilo u relativnom, bilo u apsolutnom smislu.
Taj društveni sloj koji bi trebao biti »kičma« hrvatskog društva i oslonac njegovog razvitka – poznato je da države s većim udjelom srednje klase imaju tendenciju bržeg i stabilnijeg rasta – ubrzano propada i siromaši.
Skupina koja je sve donedavno imala stabilan i siguran posao i koja je mogla zadovoljavati svoje osnovne potrebe, poput otplate stambenog kredita, rate za automobil srednje klase, zdravstvenu zaštitu i mogućnost obrazovanja svoje djece – uključujući i jedno ili dva putovanja godišnje te odlazak u kino ili kazalište – sada je suočena s nemogućnošću podmirivanja svojih životnih potreba. Tržište nekretnina je zamrlo, kao i tržište automobila.
Da aktualna kriza snažno pogađa upravo srednju klasu, potvrđuju i podaci sa Zavoda za zapošljavanje. Nezaposlenost je najviše porasla među visokoobrazovanom populacijom, odnosno radnicima sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom. Upravo iz te skupine – koja predstavlja viši segment srednje klase – regrutira se rekordan broj novih nezaposlenih. Ako tome pridodamo podatak da je među nezaposlenima u apsolutnim brojevima najviše onih sa srednjom školom, slika o porazu srednje klase bit će potpuna, budući da upravo taj obrazovni sloj sačinjava najbrojniji dio srednje klase.
Izbrisani obrtnici i poduzetnici
Među najugroženije skupine, koje su najviše pogođene aktualnom krizom, splitski sociolog Zoran Malenica, koji godinama sustavno proučava socijalnu stratifikaciju u Hrvatskoj, ubraja upravo srednju klasu i umirovljenike. Međutim, srednja klasa sastoji se od nekoliko podslojeva. Na udaru krize su i sitni poduzetnici i obrtnici, koje također ubrajamo u srednju klasu. U Hrvatskoj je samo oko 600 trgovačkih društava s 500 i više zaposlenih, dok je onih srednjih, s brojem zaposlenih od 50 do 500, oko dvije tisuće. Većina ostalih društava – čak 96 posto od ukupnog broja – manja su i spadaju u sitno poduzetništvo. Dok u skupini najvećih vlasnika i top menadžera s primanjima većim od 100 i 150 tisuća kuna mjesečno nailazimo na luksuz, vile i najskuplje automobile, najveći dio poduzetnika uopće ne pripada klasi najimućnijih.
Sociolog Malenica upozorava kako je kriza od 2008. zbrisala oko 15 tisuća malih tvrtki i obrta. Takav trend nastavlja se i ove godine, jer Hrvatska još čeka na gospodarski oporavak. Ekonomski analitičari također smatraju kako nelikvidnost najviše pogađa upravo manje tvrtke.
Procvat top menadžera
Hrvatska, naime, ima iznimno velik broj umirovljenika, koji spadaju u niže slojeve, ali i novu »armiju nezaposlenih«, koja je zbog svog statusa također dospjela u niži status, iako Malenica nezaposlene smatra »fluidnom kategorijom« i, donekle, posebnom podskupinom.
Degradaciju srednjeg sloja proteklih godina, a naročito tzv. nižih profesionalaca, u kakve ubrajamo učitelje, nastavnike i slična zanimanja, pratilo je zamjetno poboljšanje položaja najviše klase i menadžera, čije su plaće, prema dostupnim podacima, višestruko porasle, naročito u slučaju top menadžera.
U Hrvatskoj je u tranzicijskom periodu došlo do preraspodjele društvenog bogatstva, pri čemu se manji dio zajednice dokopao većine bivšeg društvenog vlasništva, dok većina preostalog stanovništva živi skromno i jedva namiruje svoje osnovne životne potrebe.
Kritički prema siromaštvu
Po stopi siromaštva Hrvatska je u sličnoj situaciji kao i slabije razvijene zemlje EU mediteranskog kruga, no Malenica je svejedno kritičan, smatrajući kako Hrvatskoj treba efikasna strategija borbe protiv siromaštva. – Hrvatska je u socijalizmu imala relativno nisku stopu siromaštva, pa bi zbog toga trebala biti kritičnija prema sadašnjem povećanju te stope, uvjeren je splitski sociolog.
Propadanje srednje klase i brojčana prevlast nižih slojeva imat će dalekosežne posljedice po razvoj i budućnost Hrvatske.
– Hrvatska je u proteklom razdoblju, zbog rata i procesa stvaranja države, znatan dio svog proračuna trošila na one slojeve i pojedince koji su neosporno bili zaslužni u ratu, dok je država s druge strane zanemarila one slojeve i pojedince koji su posjedovali neke druge talente i koji su mogli potaknuti razvoj Hrvatske, koji je izostao, upozorava Malenica i dodaje: »Hrvatska je još uvijek pred istom dilemom: hoće li i dalje tetošiti jedan dio stanovništva, zanemarujući razvoj i obrazovanje«.
Izgubljene godine
– Već danas hrvatskom obrazovnom sustavu prijeti opasnost da će na doktorske studije dolaziti samo oni čiji će roditelji to moći platiti, a ne najsposobniji u svojoj generaciji. Naravno, na štetu budućeg razvoja zemlje, izričit je Malenica.
Drugim riječima, ako ubrzo ne promijeni pristup, Hrvatskoj prijeti opasnost da se uskoro pridruži zemljama Trećega svijeta, iako ne i najsiromašnijima među njima, a ne razvijenim zemljama zapadnoga svijeta, unatoč proklamiranim ciljevima. Proteklih deset godina Hrvatska je u razvojnom smislu izgubila.
– Ukoliko izgubimo i narednih deset godina Hrvatska će ostati u skupini pet-šest najnerazvijenijih europskih država, podvlači Malenica.
