Studija pokazuje da regija neće doživjeti »reindustrijalizaciju« tijekom narednih deset godina te se priča pomiče prema uslužnom sektoru
ZAGREB Hrvatska do 2020. godine neće dovršiti tranziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije primaknuti prosječnom BDP-u starih zemalja članica Europske unije prema paritetu kupovne moći – zaključci su najnovije studije konzultantske kuće Roland Berger pod nazivom »Središnja i istočna Europa u 2020. – Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća«.
U njoj je anketirano 320 vodećih menadžera iz regije a dubinski je snimana situacija u šest zemalja: Poljskoj, Austriji, Češkoj, Rumunjskoj, Ukrajini i Hrvatskoj. I dok će Hrvati čekati još barem devet godina da izađu iz tranzicije, studija pokazuje da su Slovenija i Češka već okončale svoj prelazak u napredna gospodarstva. Slovačka i Mađarska će pak za razliku od Hrvatske taj proces do 2020. godine dovršiti.
Pesimizam i dalje vlada kod naših menadžera. Konzultanti Roland Bergera tako navode da hrvatski menadžeri vrlo oprezno predviđaju razvoj poslovanja u svojim sektorima u odnosu na kolege iz regije. Primjerice, dok su poljski menadžeri optimisitičniji nego prije četiri godine, hrvatski su direktori promijenili stav iz vrlo optimisitičnog u pesimistični. Zanimljivo je i da hrvatski menadžeri, uz ukrajinske, najviše očekuju snažni utjecaj Rusije, dok su u Poljskoj prema tome vrlo skeptični.
Hrvatska je po odljevu mozgova među najugroženijim državama, pokazuje studija, i na ljestivici od 139 zemalja nalazi se na vrlo lošem 122 mjestu. U regiji je bolje tek od Bugarske i Srbije.
Studija pokazuje da regija neće doživjeti »reindustrijalizaciju« tijekom narednih deset godina te se priča pomiče prema uslužnom sektoru. Dok će Poljska, Češka i Austrija u tom smislu zabilježiti značajan pomak, kod Hrvatske će to biti umjereno. Ipak, da nije baš sve tako crno, govori i procjena Vladimira Prevedena, izvršnog partnera zagrebačkog ureda Roland Bergera.
– Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera drži kako će se trend povećavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati. Zbog toga ćemo današnju Središnju i Istočnu Europu za deset godina promatrati isključivo kroz podregije. Hrvatska se u ovom procesu redefiniranja može nametnuti kao središte podregije Jugoistočne Europe, kaže Preveden.
U analizi se i podsjeća na preporuke Europske Unije da se u istraživanje i razvoj do 2020. godine ulaže 3 posto BDP-a. Hrvatska ulaže samo 0,80 posto, a od zemalja regije samo Mađarska, Slovenija i Češka ulažu više od jedan posto BDP-a u ovu svrhu. Austrija ulaže 2,45 posto, a zasad su u EU taj cilj ispunile Finska i Švedska, dok ga Njemačka i Danska uskoro ostvaruju.
