U ožujku su poskupjeli suncokretovo ulje, koje je doseglo najvišu cijenu u proteklih dvije i pol godine, te brašno, mlijeko, sir, kava kao i brojni drugi prehrambeni artikli
Cijene dobara i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u veljači su u odnosu prema siječnju skočile u prosjeku za 0,5 posto, a u odnosu prema istom razdoblju prošle godine za 2,2 posto – aktualni su podaci Državnog zavoda za statistiku koji ukazuju kako, unatoč obećanjima iz državnog vrha, život u Hrvatskoj postaje iz dana u dan sve skuplji.
Posebno zabrinjava činjenica da na policama trgovina kontinuirano poskupljuju osnovni proizvodi. Da je situacija alarmantna jasno je vidljivo iz barometra cijena portala supermarketi.info (specijaliziranog za praćenje cijena u sedam najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj) koji ukazuje na niz poskupljenja namirnica na kojima počivaju obroci svih građana.
Divljanje cijena
Najizrazitiji trend poskupljenja barometar bilježi na suncokretovom ulju koje je u posljednjih mjesec dana poskupjelo u prosjeku za 8,31 posto te je sada za litru potrebno izdvojiti 13,99 kn – što je najviša cijena u proteklih dvije i pol godine. Divljaju i cijene brašna. Glatko je brašno u većini supermarketa skuplje u prosjeku za 15,97 posto, a oštro u prosjeku za 17,53 posto.
Istraživanje pokazuje i kako je u odnosu prema veljači postalo sve teže pronaći trajno mlijeko 2,8 posto m.m. jeftinije od pet kuna. Neobjašnjivo i neprimjetno raste cijena i namirnica koje ne pripadaju u skupinu »osnovnih«, iako je bez njih teško zamisliti pripremu obroka. Najbolji primjer za to je poskupljenje alkoholnog octa u prosjeku za čak 14,67 posto. Porasle su i cijene sira i kave. Tako je trenutačno za kilogram polutvrdog sira u prosjeku potrebno izdvojiti 17,82 posto više nego prošlog mjeseca.
Plaće stagniraju
Prema podacima TISUP-a, u usporedbi s prošlom godinom, u veljači se bilježi poskupljenje više vrsta povrća na hrvatskim tržnicama. Primjerice, češnjak je na tržnicama za čak 57,03 posto skuplji u veljači ove godine nego u istom razdoblju lani. Bijeli grah je skuplji za 37,51 posto, a šareni za 16,43 posto, krumpir je skuplji za 12,23 posto, a cvjetača za 15,28 posto. Kada je riječ o voću, kruške su u veljači ove godine bile skuplje za 18,04 posto nego u veljači lani, a banane za 15,21 posto.
Autori analize cijena hrane na portalu supermarketi.info nisu optimistični te daju još crnje prognoze i očekuju skorašnje poskupljenje tjestenine, ječmene kaše, kukuruzne krupice te slatkiša i grickalica. Poskupljenje slatkiša, tvrde, neće značajnije pogoditi siromašnije slojeve, ali ostalih namirnica hoće.
Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske poskupljenja komentiraju kao dodatni udar na standard radnika s obzirom na to da, upozoravaju, rast cijena ne prati rast plaća.
– Dok cijene konstantno rastu, plaće radnika, u najboljem slučaju, ostaju iste. No, valja upozoriti da velik broj ljudi i dalje trpi smanjenja plaće i situacije u kojima plaće ne primaju na vrijeme ili ih ne primaju uopće. Na njih rast cijena ima najgori utjecaj. Treba upozoriti kako se trenutačno čini da daljnji rast cijena osnovnih proizvoda ne može zaustaviti nitko, te da radnici zbog toga iz mjeseca u mjesec s plaćom mogu preživjeti sve manje dana, što ih vodi u propast. Prema našim izračunima, prosječan se radnik sa svojom realnom plaćom, koja je daleko manja od državnog prosjeka, trenutačno može prehraniti maksimalno 20 dana u mjesecu. Ako cijene nastave ovako rasti, bojimo se da će biti i gore, kaže Miroslav Šmit iz Ureda SSSH Osječko-baranjske županije.
