Poduzetnica iz Rijeke povećala je broj radnika iznad 50, pa ju je HGK prebacio iz malih u srednje poduzetnike. Ne obavijestivši je, članstvo joj je naplatio 1.500, a ne 55 kuna
ZAGREB Za državu, ja sam mali poduzetnik, i sukladno tome, plaćam svoje obaveze. Za Hrvatsku gospodarsku komoru, koja je, očito, država u državi, ja sam odnedavno, jer sam prešla broj zaposlenih od 50, srednji poduzetnik, i dužna sam im samo članarinu, umjesto dosadašnjih 55 kuna mjesečno, sada plaćati 1.500 kuna, odnosno čak 18.000 kuna na godinu!, ispričala nam je, uz uvjet anonimnosti, čitateljica iz Primorsko-goranske županije, vlasnica, kako kaže, nekoliko manjih trgovina.
Kao i svako drugo trgovačko društvo, i ona je, napominje, obavezna plaćati članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja joj je odnedavno čak 28 puta veća nego što je bila do sada. Nije joj pritom jasno, ističe, kako je moguće da HGK poduzetnike svrstava u kategorije malih, srednjih ili velikih po sasvim drugačijim, i za poduzetnike nepovoljnijim kriterijima, od kriterija po kojima to čini država.
Što je najgore, napominje čitateljica, ne zna što za tu, nimalo malu članarinu, ona dobija, budući da je, kaže, HGK čak nije niti obavijestio o promjeni statusa za plaćanje članarine, već je obavijest dobila iz porezne uprave, koja naplatu članarine vodi.
Različiti kriterij
Prema Zakonu o računovodstvu, koje razvrstava poduzetnike na kategorije, mali je poduzetnik onaj koji ne prelazi ukupnu aktivu od 32,5 milijuna kuna godišnje, prihod od 65 milijuna kuna i broj zaposlenih od 50. Ukoliko prijeđe dva od ta tri kriterija, svrstava se u kategoriju srednjih poduzetnika, koji imaju ukupnu aktivu do 130 milijuna kuna, prihod do 260 milijuna kuna i prosječan broj radnika od 250.
Veliki su poduzetnici, konačno, oni koji prelaze dva od tri uvjeta za srednje poduzetnike.
U HGK je, s druge strane, puno »lakše« ući u kategoriju srednjih i velikih poduzetnika, jer se malim poduzetnikom smatra onaj koji ne prelazi dva od sljedeća tri kriterija, odnosno ima aktivu do 7,5 milijuna kuna, ukupne prihode do 15 milijuna kuna, i broj zaposlenih do 50.
Drugu kategoriju, srednjih poduzetnika, čine članice koje prelaze dva od tri kriterija za prvu kategoriju, ali nikad ne prelaze ukupnu aktivu od 30 milijuna kuna, prihode od 59 milijuna kuna i broj zaposlenih od 250.
Treću kategoriju, velikih poduzetnika, čine članice koje prelaze dva od tri kriterija za drugu kategoriju.
Autonomna odluka
Tako naša čitateljica, koja je do sada plaćala članarinu od 55 kuna mjesečno, plaćati mora 1.500 kuna, budući da zadovoljava dva od tri kriterija koje HGK postavlja za srednje poduzetnike, dok je za državu i dalje mali poduzetnik.
Kako odgovaraju iz HGK, »oni imaju kriterije za određivanje veličine poduzeća, koje utvrđuju sami gospodarstvenici putem Skupštine HGK«. Članarina za prvu kategoriju iznosi 55 kuna, srednji poduzetnici ju plaćaju 1.500, a veliki 5.500 kuna na mjesec.
Takav model financiranja je, zaključuju u HGK, solidaran, a čak 94 posto članica, napominju, plaća mjesečno 55 kuna, četiri posto ih plaća 1.500 kuna, dok samo dva posto članarinu plaća 5.500 kuna na mjesec. Svima naplaćuju još i doprinos za HGK.
