HAVC je izračunao da za provedbu ciljeva iz strategije, koja se odnosi na naredne četiri godine, treba stalni priljev sredstava, i to barem 12 milijuna kuna od Ministarstva kulture i 20 milijuna kuna od Hrvatske radiotelevizije, i drugih televizija
ZAGREB – Ako su filmski djelatnici dosad i djelovali obamrlo i apatično, taj su stav radikalno promijenili: neuobičajena živost na predstavljanju Nacionalnog programa razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije mogla bi biti navještaj velikog zaokreta u društvenom i političkom tretmanu filma u Hrvatskoj uopće.
Program je predstavljen u dvorani Hrvatske gospodarske komore, koja je bila pretijesna za sve koji su htjeli čuti što je to Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) nakanio ostvariti na području filmskog stvaralaštva. Ali, iako bi ovaj događaj primjerenije bila ugostila, recimo, dvorana Lisinski, HGK je odabran promišljeno, s razlogom – kako je rekao ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, time je simbolično naglašena potreba za tješnjom interakcijom filmske industrije i gospodarstva.
Konkretno, ono što je masovnoj publici predočeno kao nacionalni program na kojemu se radilo šest mjeseci, ustvari je optimističan popis želja čije ostvarenje svi prizivaju: više filmova, osobito dokumentarnih i animiranih, više gledatelja, više koprodukcija, veća javna vidljivost filma, veći »izvoz« filma, veći raspon tema koje se filmski obrađuju.
Također, među ciljevima se navodi rješenje statusa Hrvatske kinoteke, digitalizacija kinodvorana te osiguravanje sustava olakšica za filmsku proizvodnju. O ovome potonjemu govorila je producentica Tatjana Aćimović koja se zalaže za to da Hrvatska usvoji svjetske modele poreznih olakšica za inozemne produkcije, koje bi mogle blagotvorno djelovati na gospodarstvo.
Simpatičan je bio način na koji su te želje prezentirane (uz mini-spektakl koji je priredila Nina Violić došavši u dvoranu na postolju retro filmske kamere i projekciju izrezaka iz najnagrađivanijih hrvatskih filmova, kolažirane u dinamičan »trailer«), ali prepreka njihovu ostvarenju je ona koju je efektno artikulirala Nada Gaćešić-Livaković, predsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika, zavapivši: »A gdje je lova?«.
Naime, HAVC je izračunao da za provedbu ciljeva iz ove nacionalne strategije, koja se odnosi na naredne četiri godine, treba stalni priljev sredstava, i to barem 12 milijuna kuna od Ministarstva kulture i 20 milijuna kuna od Hrvatske radiotelevizije, i drugih televizija. To bi osiguralo i kvalitetniji TV program, više dokumentaraca (jer, kako je istaknuo Hribar, Hrvatska je el Dorado za dokumentarce) i bolji obrazovni program.
– Najteži dio realizacije bit će ovaj koji se odnosi na HRT, realistično je zaključio Vinko Brešan iz Koordinacije za elektroničke medije.
Jednoglasnom oduševljenju programom priključio se i ministar kulture Jasen Mesić. Hribar je uzvratio afektiranim zahvalama ministarstvu i Mesićevim prethodnicima.
