ZAGREB Okrutne i teško iskorjenjive predrasude prema pojedinim dijelovima grada, rasprostranjene kao pelud i (za mnoge) jednako iritantne, jedan je korisnik internetskog foruma ovako sažeo: »Dubrava – hrpa Janjevaca i Bosanaca, opasan kvart; Trešnjevka – leglo socijalističke ljevice, niža srednja klasa; Pantovčak, Šestine i Mihaljevac – umišljeni bogati snobovi; Novi Zagreb –spavaonica bez duše; Sesvete – seljaci s pajcekima; Centar – razni umjetnici i stare babe s mačkama; Pešča – Romi i ekipa ala Nightmare Stage, Borongaj i Voltino – limeni »želim se odselit« kvartovi…«

Izložba fotografija koje predstavljaju sadašnjost nekih gradskih četvrti, na snazi u Muzeju Grada Zagreba pod nazivom »Kvartovska slika«, efikasno otklanja te predrasude – iako joj to nije primarni cilj. Ova šarolika, dinamična skupna izložba radova studenata Akademije dramske umjetnosti (Odsjek snimanja), plod je dvaju kolegija što pod mentorstvom Sandre Vitaljić i Jelene Blagović, održanih u sklopu studija snimanja, fotografskog usmjerenja.

Sakrivene zelene oaze

Dubrava i Novi Zagreb, u svijesti grada percipirani kao radničke spavaonice u kojima se živi samo iz puke nužde, na ovim su serijama umjetničkih fotografija razotkriveni u svojoj sramežljivoj, a ponegdje i raskošnoj ljepoti, arhitekturi koja priziva praktičnost socijalizma, ali i ostavlja prostora za humanu interakciju, u skrivenim zakutcima, šarenim fasadama, portretima stanara.

Zapruđe nije samo gomila razbacanih »limenki« u kojima se gnijezde žohari, nego kvart pun mediteranski živahnih balkona (kao na fotografijama Marka Milkovića), »mamutica« u Travnom nije bezdušni betonski gigant, nego fascinantan primjer urbane stanogradnje koji živi punim plućima dvadeset četiri sata na dan (kao na fotografijama Pavla Krnjaića i Nevena Petrovića); David Mihoci je u Novom Zagrebu pronašao sakrivene zelene oaze, simpatične komunalne vrtove uokvirene podivljalim raslinjem, a isto to je u Dubravi tražio Vjekoslav Skledar, i to u suton, kad igra svjetla i sjene na tim rijetkim komadićima prirode postane gotovo mistična…

Voditeljice kolegija koji su iznjedrili ove radove zanimalo je kako će studenti reagirati na stereotipna viđenja gradskih četvrti. Neki su stereotipima išli niz dlaku pa su ustvari imali lagan posao – kao Ivan Filipović koji je u znamenitoj Konjščinskoj ulici brzim okidanjem »pobrao« uobičajeno kičaste prizore dućanske ulice; izloge veleprodajnih butika, improvizirane kafiće u kioscima, nametljivo izloženu jeftinu robu…

Dubrava je živ kvart

– Generalizacije su opasne – smatra Davor Konjikušić, autor jednoga od zanimljivijih ciklusa na izložbi: snimao je u Dubravi, gdje je povezivao pejzaže kvarta i intimne prostore ljudi koji u njima žive, fotografirajući (iznutra) ljude koji gledaju kroz prozore svojih stanova, a potom i ono što vide.

– Dubrava je živ kvart, veoma raznolik, ima svoj neovisan život, kaotičnu arhitekturu te izrazito heterogenu strukturu stanovništva, što je čini veoma zanimljivom – kaže Konjikušić.

Dojmljiv je i duhovit fotografsko-performerski projekt Tomislava Može koji je u Novom Zagrebu fotoaparatom »lovio« vlasnike zanimljivih – otirača. Koncept je bio jednostavan: snimiti otirač, pokucati na vrata, pa napraviti portret onoga tko ih otvori.

Izložba »Kvartovska slika« koju su koncepcijski oblikovali Iva Prosoli i Kristian Strukić, a likovno Tajana Zver, na snazi je do 5. lipnja, a sve fotografije bit će donirane Muzeju grada Zagreba te će postati sastavni dio njegova fundusa.