Prijelaz

Znanstvenici utvrdili kada zapravo počinje odrasla dob čovjeka

P. N.

Izvor: Unsplash

Izvor: Unsplash

Ovo istraživanje i nove spoznaje posebno će pomoći znanstvenicima u proučavanju ozbiljnih mentalnih bolesti kao što su šizofrenija i neka druga stanja koja nastaju zbog složene interakcije gena i okoline.



U mnogim državama ljudi postaju punoljetni kada navrše 18 godina, međutim prema znanstvenim istraživanjima odrasli postajemo tek u tridesetoj.


Stručnjaci sa Sveučilišta Cambridge pod vodstvom profesora Petera Jonesa smatraju da je apsurdno misliti kako postajemo odrasle osobe s 18 godina. Kod nekih osoba adolescencija traje dugo, dok kod ostalih taj prijelaz prema odrasloj dobi prođe jako brzo, piše Geek.hr.


Najnovije spoznaje o tome kako funkcionira mozak u različitim periodima ljudskog života imaju veliki utjecaj na društvo. Neuroznanstvenici smatraju kako ljudski mozak osamnaestogodišnjaka još uvijek prolazi kroz velike promjene.




U dvadesetima se zbog raznih situacija u kojima se nalazimo mogu javiti određeni mentalni poremećaji koji se počinju rješavati kada uđemo u tridesete.


Profesor Peter Jones kaže: “Smatram da je apsurdno definirati kada prelazimo iz djetinjstva u odraslu dob. Vjerojatno sustavima zdravstva, obrazovanja i prava odgovaraju takve definicije.” Prema njegovom mišljenju ne postoji izravan prijelaz od djetinjstva u odraslu dob. Ljudi se nalaze na nekoj vrsti putanje.


Profesor Daniel Geschwind sa Sveučilišta California naglašava kako postoje individualne varijable u razvoju ljudskog mozga. Smatra kako obrazovni sustavi griješe kada se više fokusiraju na grupu, a ne na pojedince. Postoje individualne putanje, razvoj koji traje i do dvadeset godina, ali to varira od pojedinca do pojedinca.


Ovo istraživanje i nove spoznaje posebno će pomoći znanstvenicima u proučavanju ozbiljnih mentalnih bolesti kao što su šizofrenija i neka druga stanja koja nastaju zbog složene interakcije gena i okoline, navodi Geek.hr.


Šizofrenija se obično dijagnosticira kod starijih adolescenata, a u dvadesetima se rizik za njeno pojavljivanje smanjuje. Razlog tomu se vjerojatno krije u razvojnim procesima u mozgu.