Današnje su vijesti prepune velikih znanstvenih otkrića i izuma. Istovremeno, svjedočimo ogromnim klimatskim promjenama, a svejedno, veliki broj ljudi odbija povjerovati u globalno zatopljenje. Američki znanstveni časopis Science, istražio je koje će vijesti iz različitih znanstvenih područja, biti udarna tema u 2019. godini.

Svi su pogledi usmjereni u led i klimatske promjene

U ovoj će se godini puno više istraživati polovi. Znanstvenici pripremaju dva međunarodna projekta koja će pomoći razumijevanju budućnosti Zemlje u smislu globalnog zatopljenja.

U rujnu ove godine, njemački ledolomac RV Polarstern kreće u misiju prema arktičkom ledu gdje će boraviti godinu dana. Brod će služiti kao središnje čvorište Multidisciplinarnog drifting observatorija za proučavanje arktičke klime s istraživačima iz 17 zemalja.

Proučit će kako polarni oblaci, dinamika oceana i stvaranje leda doprinose pomaku Arktika na ljeta bez leda. Za kraj godine, znanstvenici iz Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog kraljevstva, istraživat će udaljeni ledenjak Thwaites.

Taj dio ledenog pokrova na Antarktiku ima najveći rizik od urušavanja u ocean čime bi podigao razinu mora. Ispitivat će se struktura leda i vode, te će se istraživati i dubine ispod ledenjaka.

Genetski modificirani komarci 

Najpopularnija vijest iz područja biotehnologije ove godine bi mogla biti vezana uz GM komarce. Genetski modificirani komarci ove se godine prvi put puštaju u javnost i to u Burkini faso.

Razlog ovom naizgled nevjerojatnom podvigu je prvi korak u planiranoj strategiji “gena” protiv malarije. Prvo izdanje genetski  modificiranih komaraca trebali bi proširiti mutacije kroz divlju populaciju, koja bi uništila ključne gene plodnosi ili umanjila udio ženskih insekata koji prenose bolest.

Ovakvo nešto se naravno, neće dogoditi odmah. Prva generacija GM Anopheles komaraca neće podnijeti spomenute mutacije. Istraživači će pustiti manje od 10 tisuća genetski steriliziranih mužjaka kako bi promatrali njihovo preživljavanje.

Promatralo bi se na koji način se raspršuju u divljini te kako bi se uveo koncept GM komaraca u regulatore, objašnjava Science.

Kina i problemi s bioetikom

Kina će morati poraditi na pravilima genetskog inženjeringa usredotočenog na ljude. Njihov rad je izazvao posebnu vrstu skandala u prošloj godini, nakon kreiranja nasljednih osobina.

Kineski znanstvenik He Jiankui, objavio je u studenom 2018. godine, da je modificirao gene u embriju koji će dovesti do nastanka dviju ženskih blizanki.

Ova je promjena trebala zaštiti potomke od zaraze virusom HIV. Objava je naišla na žestoke osude u Kini i svijetu, te je klasificirana kao ne-etična, neopravdana i potencijalno opasna za bebe.

Mnoge su države takve eksperimente i zabranile, no Kina od 2003. godine nije mijenjala zakone vezane uz genetsku modifikaciju. Najveće je pitanje u 2019. hoće li znanstvenik He snositi posljedice onoga što je napravio. 

Hoćemo li dobiti jači magnet?

Proučavajući magnetizam čestice zvane mion, fizičari elementarnih čestica se nadaju da će ove godine pronaći jedan novi rezultat. Njihove su nade usmjerene u element mion koji bi trebao ukazati na nove čestice snage.

Znanstvenici u Illinoisu, u Fermi National Accelerator laboratoriju istražuju da li je mion puno jači magnet nego li je teorija do sada predviđala. Eksperiment Muon g-2 pronašao je nagovještaj ovog otkrića kada je istraživan u Nacionalnom laboratoriju u Brookhavenu u razdoblju od 1997. do 2001.

Fizičari su pomaknuli elektromagnet iz eksperimenta u Fermilab, 2013. godine i nadogradili aparate, te počeli prikupljati i snimati podatke u siječnju prošle godine. Prvi bi rezultati mogli biti jedna od najvećih vijesti u fizici elementarnih čestica, naglašavaju u časopisu Science.