Veza između sjedilačkog ponašanja i lošeg fizičkog zdravlja dobro je poznata, ali nova studija pokazuje da nedostatak vježbanja može utjecati i na mentalno zdravlje djece kasnije u životu.

Studija, objavljena u utorak u “Lancet Psychiatry” i provedena na londonskom Sveučilištu, pokazuje da tinejdžeri koji su sjedili u dobi od 12 do 16 godina imaju veće izglede za razvoj depresivnih simptoma u dobi od 18 godina i više, prenosi MTV Lebanon.

Nedostatak vježbanja u djetinjstvu dovodi do povećanja rizika od pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i ukupne smrtnosti u odrasloj dobi, pokazale su prošle studije. Međutim, odnos između sjedilačkog načina života kod adolescenata i budućih problema mentalnog zdravlja, nije toliko istražen.

“Redovita tjelovježba može zaštititi od razvoja depresije”, kaže Alexander Sanchez, psihijatar iz New Yorka, koji nije bio uključen u studiju.

Povećanje sjedilačkog načina života 

Istraživači su pratili 4.257 adolescenata tokom šest godina, počevši od 12. godine, da bi otkrili povezanost između fizičke aktivnosti, sjedilačkog ponašanja i depresivnih simptoma. Primjeri sjedećeg ponašanja uključuju surfanje po “webu”, vrijeme ispred ekrana na pametnim telefonima, igranje video igara, gledanje televizije i čitanje.

Sudionici su zamoljeni da sedam dana nose akcelerometre  (mjerni instrument ili uređaj za mjerenje akceleracije, op.a.) na bokovima da bi izmjerili količinu i intenzitet svoje fizičke aktivnosti.

Podaci o tjelesnoj aktivnosti prikupljani su svake dvije godine u dobi od 12 do 18 godina i kategorizirani su kao sjedeći, lagani i umjereni do jaki. Tinejdžeri su također pregledani za depresivne simptome koji počinju u dobi od 12 godina i svake dvije godine do 18. godine.

Rezultati su pokazali da se sjedeće ponašanje povećavalo, a lagana aktivnost smanjivala tijekom adolescencije iz nepoznatih razloga koji su doveli do depresivnih simptoma u dobi od 18 godina i šire.

Više vremena provedenog u sjedećem položaju ili bavljenja laganom aktivnošću povezano je s višim rezultatima depresije, a vrijeme provedeno radeći na umjerenim i jakim tjelesnim aktivnostima bio je zaštitni faktor za depresiju kasnije u životu.

Preporučuje se bar jedan sat tjelesne aktivnosti

“Važnost vježbanja za mentalno zdravlje postaje sve priznatija svake godine” kaže Sanchez. “Vježbanje je u korelaciji sa smanjenjem depresivnih simptoma, uključujući poboljšanje raspoloženja i pažnje, regulaciju sna i povećanje samopoštovanja. Vježbanje na otvorenom i izloženost prirodi posebno se primjećuju kod povećanja općeg osjećaja blagostanja.”

Jedan dodatni sat sjedećeg ponašanja na dan povećao je depresivne rezultate za 10 posto do 18 godina, pokazala je studija.

Depresija utječe na procijenjenih 17,3 milijuna odraslih u Sjedinjenim Državama, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. Najveća prevalenca depresije je među pojedincima u dobi od 18 do 25 godina. Kod američkih adolescenata u dobi od 12 do 17 godina procjenjuje se da je 3,2 milijuna – oko 13,3 post te populacije – imalo barem jednu veliku depresivnu epizodu.

Depresija je uobičajen psihijatrijski poremećaj i glavni je uzrok psihijatrijske invalidnosti kod adolescenata. Prvi početak depresije obično kreće tijekom adolescencije, što predstavlja važan prozor za prepoznavanje faktora rizika koji se mogu izmijeniti, prenosi MTV Lebanon.

“CDC preporučuje jedan sat tjelesne aktivnosti dnevno za djecu i adolescente, uključujući umjerenu ili snažnu fizičku aktivnost, poput trčanja ili aerobne tjelovježbe”, kaže Sanchez. “Nijedan iznos nije premalen, a korist je zabilježena uz samo 10 minuta dnevno.”