RIJEKA Tim znanstvenika prof.dr. Stipe Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci postigao je još jedan veliki uspjeh, a riječ je o otkriću novog virusnog proteina koji zavarava imunološki odgovor domaćina. Najnovije otkriće, koje je objevljeno i u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa u svijetu »Cell«, rezultat je zajedničkog rada grupe prof.dr. Jonjića te znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu, Sveučilišta u Melbournu i Sveučilišta u Ottawi.

Njihovo zajedničko otkriće doprinosi razumijevanju evolucije virusnih mehanizama koji mu omogućuju preživljavanje u domaćinu i protumehanizama domaćina kako bi se zaštitio od virusa.

Naime, ono što su riječki, kanadski i australijski znanstvenici otktili novi je virusni protein koji manipulira odgovor stanica urođene imunosti, tzv. stanice NK (engl. natural killer), koje su inače bitne za borbu protiv virusnih infekcija i tumora.

Riječki znanstvenici bave se već dugi niz godina biologijom citomegalovirusa, široko rasprostranjenog u humanoj populaciji,te istražuju mehanizme kojima virus »manipulira« našim obrambenim sustavom. Stanice NK predstavljaju prvu liniju obrane od virusa, a njihova aktivacija određena je signalima koji dolaze od aktivacijskih i inhibicijskih receptora na njihovoj površini.

U najnovijem radu otkrili su virusni protein koji dolazi na površinu inficiranih stanica te se veže za inhibicijski receptor ispoljen na stanicama NK i time onemogućuje ubijanje inficiranih stanica. Budući da je to nepovoljno po domaćina, tijekom koevolucije domaćin je razvio aktivacijske receptore na stanicama NK koji prepoznaju taj isti virusni protein čime je domaćin osujetio virusnu subverziju. Na ovo je opet reagirao virus protumjerom te tijekom milijuna godina koevolucije mutirao gen koji kodira dotični protein i tim ga ponovo učinio »nevidljivim« aktivacijskim, a istovremeno »vidljivim« inhibicijskim receptorima na stanicama NK.

Novi uspjeh riječkih znanstvenika

Receptor poznat kao NK1.1 otkriven prije četrdesetak godina kao glavni biljeg stanica NK miša, ali sve do sada nije pronađen njegov ligand.

Istraživanje je trajalo više od četiri godine, a tim prof.dr. Jonjića činili su: Branka Popović, prof.dr. Astrid Krmpotić i Johanna J. Reichel, dok je sa Sveučilišta u Torontu sudjelovala grupa prof.dr. James Carlyla, sa Sveučilišta u Melbournu grupa prof.dr. Jamia Rossjohna te sa Sveučilišta u Ottawi grupa prof.dr. Andrew Makrigiannisa.