Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
12. prosinca 2018.
Urbane šume

Veliki gradovi otkrili novi način za borbu protiv toplinskih valova i promjena klime

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 3. prosinac 2018. u 11:16 2018-12-03T11:16:09+01:00

Od Atene do Melbournea i Seula, veliki gradovi se sve više okreću drveću kako bi se zaštitili od toplinskih valova i poplava te kako bi poticali fizičko i mentalno zdravlje ljudi, navode gradski službenici i stručnjaci za zaštitu okoliša.

Glavni grad Južne Koreje Seul nedavno je zasadio više od 2000 šumaraka i parkova, a Melbourne planira za 40 posto povećati površinu krošanja do 2040.
Atena planira zasaditi više drveća kako bi smanjila temperaturu i zaštitila grad od iznenadnih pljuskova.

»Imamo prave probleme s toplinskim otocima i bujicama. Znamo da moramo stabla ozbiljno uzimati u obzir, a do sada nismo«, rekla je Eleni Myrivili zamjenica atenskog pročelnika za urbanu prirodu.

Atena se još uvijek oporavlja od ekonomske krize iz 2008. te joj nedostaje zaposlenih za održavanje drveća, koja uključuju gorku naranču, ruže i Judino drvo, rekla je Myrivili na Svjetskom forumu urbanog šumarstva, koji se održava u Mantovi na sjeveru Italije ovaj tjedan.

Milano planira zasaditi 3 milijuna stabala i proširiti zelene površine do 2030. Prosječna se temperatura u tom gradu povisila za 2 Celzijeva stupnja te se u posljednjih 20 godina povećao broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a poplave postaju sve jače, rekao je milanski gradski službenik Piero Pelizzaro

Više drveća bi trebalo »smanjiti zagađenost zraka, poboljšati kvalitetu urbanog prostora i smanjiti utjecaj klimatskih promjena«, rekao je Pelizzaro za Reuters.

»U današnje vrijeme nema razlike između gradske potrošnje energije zimi i ljeti«, zbog veće upotrebe klima uređaja, dodao je.

Gradovi u Nigeru i Senegalu sade drveća kako bi stvorili poslove i osigurali voće za jelo, ali i pružili prijeko potreban hlad.

Zdravo drveće

Drveće i zelene površine smanjuju stres i potiču ljude da vježbaju i više se druže, poručili su stručnjaci na forumu.

Prema procjenama, broj stanovnika u gradovima porast će za 2.5 milijarde do 2050., što će opteretiti zelene površine, tvrde stručnjaci.

Također, manjak ekspertiza, podataka ili sposobnosti za privlačenjem sredstava znači da se gradovi češće odlučuju za »sive« infrastrukturne projekte, umjesto zelenih«, navodi se u izvještaju njujorške mreže »100 održivih gradova«, koji je objavljen u srijedu.

Konkretno, to bi moglo značiti gradnju zida za zaštitu obalnog grada od poplava, umjesto sadnje šuma mangrova, koje su učinkovite, jeftinije i estetski privlačnije te poboljšavaju kvalitetu zraka, kažu iz »100 održivih gradova«.

»Ono što čini prirodne opcije tako privlačnima je da s jednom intervencijom, poput urbane šume, grad može odjednom adresirati višestruke šokove i probleme - od poplave i toplinskih udara do zagađenosti zraka i javnog zdravlja – što je siva infrastrutkura rijetko u stanju postići«, piše u izvještaju.

»Stvaranje sreće«

Siromašnim dijelovima grada često nedostaje drveće i druge zelene površine.

Stanovnici gotovo svakog grada pogođenog klimatskih promjenama, pozivaju na više pravednosti, poručio je David Miller, sjevernoamerički ravnatelj mreže gradova C40 i bivši gradonačelnik Toronta.

Tu se često misli na ekonomska dobra, ali je također često riječ o »društvenim dobrima poput zelenih površina, šuma i zdravlja«, dodao je.
New York sadi milijun stabala i razrađuje gdje su stabla najpotrebnija, posebice u siromašnim područjima, navodi Miller.

Gradonačelnik Mantove rekao je kako ne trebaju samo veliki gradovi saditi više stabala.

Mantova ima 50 tisuća stanovnika i 16 tisuća stabala.

Gradsko vijeće planira planira povećati broj stabala na 25 tisuća do 2020. u svrhu zaštite od poplava i rastućih temperatura.

»Vjerujemo da nije bitna veličina grada – klimatske promjene se događaju svugdje«, rekao je je Mattia Pallazzi za Reuters.

Mantova je proglašena talijanskim »najzelenijim« gradom dvije godine uzastopce, a nalazi se u jednom od najzagađenijih područja Europe, zbog čega je drveće potrebno kako bi pomoglo pri pročišćenju zraka, smatra Pallazzi.

»Zelena područja stvaraju sreću i važna su za održivu budućnost grada«, dodao je gradonačelnik.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka