Već desetljećima arheolozi pokušavaju odgovoriti na mnoga pitanja koja su otvorili spomenici i građevine starih civilizacija. Jedno od najvećih pitanja svakako se odnosi na Stonehenge - tko je i kako dovukao kamenje na proplanak zapadnog Walesa? Najnovija istraživanja pokazala su da su neolitički graditelji uz pomoć drvenih alata, napravili Stonehenge koristeći kamenje udaljeno 230 kilometara od mjesta gdje se stupovi nalaze.

Nova iskapanja su pružila intrigantni dokaz metode kojom im je ovo pošlo za rukom. Lokacija monolitskog kamenoloma potkopava prijašnju teoriju da je kamenje u Wiltshire stiglo morskim putem. Nova teorija kaže da su blokovi od dvije tone, njih ukupno 80, zapravo nošeni kopnom. Plavkasto kamenje Stonehengea, moglo bi predstavljati dio još većeg kamenog kruga koji je prvotno izgrađen, oko 3000. godine pr. Kr.

Arheološko istraživanje podržava i teoriju da je kamenje možda prvotno korišteno za kameni krug u Walesu, prije nego li je spomenik rastavljen i prenesen stotinama kilometara dalje. Razlog zbog kojeg se to dogodilo, još uvijek ostaje misterija. 

"Ono što je zbilja zanimljivo kod ovog otkrića, jest to što nas dovodi korak bliže otključavanju velike Stonehenge misterije - zašto je kamenje stiglo s takve udaljenosti", rekao je profesor Mike Parker s londonskog Sveučilišta, koji je predvodio iskapanje, za Guardian. "Bilo koji drugi neolitički spomenik u Europi, stvoren je od megalita koji su dopremljeni iz udaljenosti do 16 kilometara. Trenutno tražimo što je bilo toliko zanimljivo prije 5 tisuća godina, na području brda Preseli. Također istražujemo i je li na ovom području bilo važnih kamenih krugova, izgrađenih prije nego je kamenje prelocirano u Stonehenge", dodaje profesor. 

Istraživači su otkrili i brojne kamene alate klinastog oblika, izrađene od uvezenog mulja ili pijeska, za koje vjeruju da su zakucani između ploča kako bi ih se razdvojilo.  Identificirali su praznine u obliku slova "V" između stupova za koje smatraju da su izrezani. Iskop je također otkrio umjetnu platformu u podnožju izdanka, položenu kamenjem. Profesor Colin Richards, koji je iskopao jedini drugi britanski identificirani megalitski kamenolom na otocima Orkney, rekao je: “Plavkasti kameni stupovi mogli su se smanjiti na ovu platformu, koja je djelovala kao utovarni prostor za njihovo spuštanje na drvene sanjke prije nego što ih odvuku ”, prenosi Guardian. 

Jarak iskopan pored platforme sugerira da je kamenolom mogao biti "stavljen van pogona" ubrzo nakon što je uklonjeno plavkasto kamenje, iz nepoznatih razloga. Smatralo se da su potjecali iz južnih brda Preseli, ali mjesto Carn Goedog i drugi potvrđeni kamenolom na sjevernim padinama "u potpunosti mijenjaju" pretpostavke o tome kako je kamenje transportirano u Wiltshire", objašnjava Ixer Guardianu.

„Ideja je bila da su ih povukli južnim padinama u Milford Haven, a zatim su se prevezli splavom duž ušća Severn i uz rijeku Avon do ravnice Salisbury. Umjesto toga, sada vjerujemo, a čini se i prilično vjerojatnim, da su se svi kamenčići prevezli ručno.  Kraj ovog izvješća sugerira da bi bilo vrijedno pogledati neke od kamenih krugova na brdima Preseli da se vidi jesu li nekoć držali Stonehengeove stupove", objašnjava Ixer. "Međutim, čak i da se to pronađe, na pitanje zašto su prevezeni nikada se ne može u potpunosti odgovoriti. Nikada nećemo razumjeti Stonehenge. To je ljepota spomenika", prenosi Guardian.