RIJEKA Riječki znanstvenici sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci ubilježili su još jedan veliki uspjeh, otkrivši dosad nepoznati mehanizam u podlozi imunološke obrane organizma protiv raznih patogena poput virusa i tumora. Grupa prof. Bojana Polića otkrila je, a potom i razjasnila specifičan, dosad neutvrđen način na koji vrsta limfocita poznata kao NK stanice postaje reaktivna prema tumorima i vrusima tijekom svog razvoja, a rezultate njihovog istraživanja objavio je danas prestižni Nature Immunology.

Rad čija je vodeća autorica Vedrana Jelenčić plod je gotovo šest godina istraživanja, a rezultati bi mogli uvelike pridonijeti poboljšanju postojećih eksperimenata na iznimno obećavajućim imunološkim terapijama protiv karcinoma.

Stanice NK

Tzv. stanice NK (engl. natural killer cells) su treća najzastupljenija podvrsta limfocita i za razliku od limfocita B i T, reagiraju prve kad neka infekcija ili tumor napadnu organizam. No za razliku od limfocita T i B, kod kojih postoji samo jedan receptor kojim specifično prepoznaju strane molekule, stanice NK imaju čitav niz inhibicijskih i aktivacijskih receptora na svojoj površini kojima prepoznaju promjene inficirane ili tumorski promijenjene stanice. Zbog toga prilikom razvoja prolaze kroz proces »učenja« tijekom kojega se određuje njihova rekativnost preko aktivacijskih receptora.

Rezultati dosadašnjih istraživanja su pokazali da spomenuti proces »učenja« ovisi o inhibicijskim receptorima, no Polić i njegovi suradnici uočili su još prije desetak godina da to nije jedini mehanizam »edukacije« stanice. Nakon višegodišnjih eksperimenata dokazali su da aktivacijski receptor NKG2D sudjeluje u »učenju« aktivnosti drugih aktivacijskih receptora (NCR1 i CD16). Njihova saznanja odudaraju od dosad poznate teorije i bacaju novo svjetlo na cijeli proces »učenja« NK stanice, što bi moglo biti iznimno važno u razvoju novih lijekova i terapija.

Moćno djelovanje

– Kako su stanice NK vrlo moćne u svom anti-tumorskom i anti-virusnom djelovanju, postoji veliki potencijal njihove uporabe u terapeutske svrhe. Stanice NK mogle bi odigrati važnu ulogu u razvoju imunoloških terapija jer, za razliku od limfocita T i B, nisu do sada identificirane kao glavni pokretači autoimunih procesa kojima se oštećuju i zdrave stanice i tkiva. Poznavanje molekularnih mehanizama u procesu razvoja stanica NK pruža nam mogućnosti da njima manipuliramo kako bi pojačali njihovu reaktivnost u borbi protiv tumora ili virusnih infekcija, pojasnio je Polić.

Najveći doprinos radu dali su Vedrana Jelenčić i Felix Wensveen, a na istraživanjima su sudjelovali i Marko Šestan, Inga Kavazović, Maja Lenartić, Sonja Marinović i Berislav Lisnić. Iako je rad objavljen u Nature Immunology gotovo u cijelosti izrađen na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta, riječka ekipa surađivala je i s Yenanom Brycesonom i Timom Holmesom s Instituta Karolinska u Stockholmu, te s Veronikom Sexl i Michaelom Prchal-Murphy s Veterinarskog sveučilišta u Beču.

Ovo je Polićevoj grupi, nakon otkrića mehanizma putem kojeg virusne infekcije utječu na razvoj dijabetesa objavljenog u srpnju, već druga objava u jednom od top svjetskih znanstvenih časopisa u tek nešto više od mjesec dana. Za hrvatske, no i za svjetske standarde to je izniman uspjeh, tim više što se radi o dva potpuno različita projekta i činjenici da istraživanja gotovo u potpunosti nastaju na hrvatskoj instituciji, pod financijskim uvjetima puno lošijim no što ih ima većina znanstvenih grupa sa sličnom razinom postignutih rezultata.