Student može sam birati okruženje i vrijeme u koje će slušati predavanja, i sam određivati tempo učenja, ali učenje na daljinu krije i zamke – da bi se uspjelo iznimno je važna samodisciplina, predanost cilju i snažna volja za učenjem, a važno je i odabrati studij koji će biti priznat na tržištu rada
Studirati na Oxfordu iz vlastite sobe? Zašto ne. Do diplome se danas može i iz vlastitog doma, naravno uz obavezno posjedovanje kompjutora i dobre internetske veze. Da biste studirali ne morate mijenjati grad ili državu, tražiti stan, plaćati smještaj i putne troškove, tražiti studentsku vizu… On-line studiranje danas je uobičajen način obrazovanja u većem dijelu Europe, a u različitim se oblicima takvog obrazovanja dosad okušalo više od pet milijuna studenata diljem svijeta.
Studiranje na daljinu dostupno je u državama regije, ali i ugledni europski fakulteti poput Oxforda i Cambridgea, kao i prestižni američki MIT (Massachusetts Institute of Technology), Harvard ili Berkley, nude mogućnost on-line studiranja za one koji dobro vladaju engleskim jezikom. Takav način studiranja pogodan je za aktivne sportaše, osobe s invaliditetom, majke s malom djecom ili zaposlene koji se žele dodatno obrazovati, ali im okolnosti ne dozvoljavaju klasičan koncept studiranja uz cjelodnevna predavanja.
Birate vrijeme i okruženje
Pozicija studiranja od kuće nudi višestruke prednosti. Onaj tko se upusti u takav studij može sam birati okruženje i vrijeme u koje će slušati predavanja, i sam određivati tempo učenja. Učenje na daljinu, naravno, krije i određene zamke: da bi se uspjelo iznimno je važna samodisciplina, predanost cilju i snažna volja za učenjem. Važno je i odabrati studij koji će biti priznat na tržištu rada na kojem se namjeravate zaposliti, no ni to, kažu primjeri, nije presudno. Takvog je stava Ela Sikirić (38), majka troje djece, koja je uspješno položila jednogodišnji on-line tečaj na beogradskoj ITAkademiji. Diploma stečena na ovoj ustanovi nije priznata u Hrvatskoj, ali to ovoj grafičkoj dizajnerici, kako kaže, i nije presudno.
– Sve se odvija preko servera. Dobijete svu literaturu i videopredavanja, a i ispite polažete preko servera. Sami određujete tempo, onako kako prolazite gradivo. Ispiti su u pismenom obliku, nije ih teško položiti, ali koliko će polaznik stvarno naučiti ovisi o njemu. Dok polažete ispit možete i prepisivati, ali onaj tko uplati ovakvo školovanje trebao bi biti motiviran da nešto nauči, i to kako treba, a ne da prepiše – komentira Ela. Školovanje preko kompjutora iznimno je se dojmilo, i spremna je, kaže, učiniti to ponovno, kao dodatan korak u stručnom usavršavanju, a možda i radi promjene struke.
Jeftino čak i na Oxfordu
Nije teško izračunati koliko su on-line studiranjem smanjeni troškovi studiranja ako se radi o studiju u drugom gradu, a kamoli drugoj državi. On-line studiji na europskim sveučilištima stoje i po 5.000 eura, no cijena on-line studiranja nije mnogo skuplja od redovite školarine koju plaćaju i drugi studenti.
Studij arheologije, književnosti, povijesti ili filozofije na Oxfordu, primjerice, stoji 1.055 funti ili 11.000 kuna po godini studija, što znači da on-line student za četverogodišnji studij mora izdvojiti oko 44.000 kuna. Na Oxfordu definitivno nema provlačenja, jer se od polaznika traži da po završetku studija raspolažu širokim znanjem i razumijevanjem područja koje studiraju, od njih se traži kritičko razmišljanje, uspoređivanje različitih metoda i koncepata, planiranje, istraživanje i pisanje seminarskih radova, analiziranje i rješavanje problema, i to sve uživo, na video-linku s profesorom u Oxfordu. Po završetku takvog studija izdaje se Certifikat visokog obrazovanja Sveučilišta u Oxfordu, papir koji će malo koji poslodavac dovesti u pitanje.
Ne morate u Rim
E-studiranje u čitavom nizu područja nudi i rimsko sveučilište Uninettuno, ustanova specijalizirana za e-obrazovanje. Jednogodišnja školarina kod njih iznosi 2.000 do 2.200 eura, diplomski se plaća još 250 eura, a 300 eura cijena je odustajanja od već upisanog studija. U ovoj ustanovi, studentima je također dostupno sve, od literature i video-predavanja do on-line ispita. Kolike je razmjere danas dostiglo e-studiranje, najbolje govori podatak da je u Europsko udruženje sveučilišta sa studijima na daljinu (EADTU) učlanjeno više od 300 sveučilišta i oko tri milijuna studenata. U posljednjem desetljeću u ovom području obrazovanja dogodio se dramatičan napredak. Lani je tako samo u Europi čak 5,2 milijuna studenata polazilo barem jedan on-line oblika stručnog obrazovanja, broj sveučilišnih uprava koje smatraju da je ovaj oblik edukacije ključan za njihov razvoj popeo se na 70 posto, ali se u kuloarima fakultetskih hodnika i dalje postavlja pitanje je li studiranje na daljinu dobar put za stjecanje diplome. Kako bilo, svatko tko se odlučuje na e-studiranje, morao bi se najprije dobro informirati o ugledu ustanove, kvaliteti studija, priznavanju konkretne e-diplome i mogućnostima zapošljavanja.
Hrvatska u povojima
I Hrvatska ima svoj kutak e-obrazovanja, ali je prema ostalim europskim zemljama, moglo bi se reći, još u povojima. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, dalo je dosad odobrenje za šest studijskih programa koji se djelomično ili u potpunosti mogu odvijati na daljinu. To su preddiplomski i specijalistički stručni studij kineziologije u Splitu, stručni studiji ekonomije poduzetništva i managementa malih i srednjih poduzeća pri Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje »Nikola Šubić Zrinski«, studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, te studij Judaistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Svi su programi redom dobili odobrenje tek ovog proljeća, pa se ne mogu pohvaliti iskustvom u radu sa studentima.
– Kako je pojava studija na daljinu relativno nova, još uvijek nemamo dostatne pokazatelje da bismo donijeli sud o tome je li ovo područje dovoljno dobro uređeno. Na temelju postupaka reakreditacije koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, imat ćemo bolji uvid u kvalitetu i osiguravanje kvalitete ovakvih studijskih programa, kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), gdje na on-line studiranje gledaju pozitivno, ali s popriličnim oprezom. Prosvjetna vlast nije sklona masovnom prelasku studenata na studiranje na daljinu, proizlazi iz njihovog odgovora na pitanje treba li jačati sustav studiranja na daljinu u Hrvatskoj.
