Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 26
Sutra: 11° 11° 26
14. studenoga 2019.
Chasmaporthetes

Otkriveni fosili arktičkih hijena: Preživjele se hladne uvjete i vjerojatno lovile mamute

FOTO/Flickr
FOTO/Flickr
Autor:
Objavljeno: 19. lipanj 2019. u 9:49 2019-06-19T09:49:59+02:00

Ovo otkriće daje dokaz da su drevne hijene prešle iz svog evolucijskog doma u Euroaziji u Sjevernu Ameriku preko Beringovog kopnenog mosta, prelazeći taj sjeverni raspon unatoč hladnim uvjetima.

Dva fosila zubi pronađena u sjeverozapadnoj Kanadi potvrđuju da su hijene nekada živjele u tmurnim i ledenim uvjetima na Arktiku, preživljavajući loveći karibue i mamute preko stepske tundre prije oko milijun godina, prenosi MSN.

Najsjeverniji dokaz za hijene

Otkriveni na obalama rijeke Old Crow u 1970-ima, a obrađeni tek nedavno, fosili su najsjeverniji dokaz za hijene, objavljuju znanstvenici u časopisu „Open Quaternary“. Do sada su najsjeverniji fosili hijene u Sjevernoj Americi dolazili iz Kansasa, južno od nalazišta teritorija Yukon.

Novopronađeni fosili pripadaju životinjama izumrlog roda Chasmaporthetes, koje su živjele između 800.000 i 1.4 milijuna godina. Tijekom tog vremena uvjeti na Arktiku možda su bili stroži nego danas, s gotovo stalnim snijegom i ledom tijekom cijele godine.

"Ovi novi fosili pridonose geografskom i biološkom rasponu koji bi hijene mogle imati", kaže glavni autor Jack Tseng, paleontolog sa Sveučilišta u Buffalu u New Yorku.

Ovo otkriće daje dokaz da su drevne hijene prešle iz svog evolucijskog doma u Euroaziji u Sjevernu Ameriku preko Beringovog prolaza, prelazeći taj sjeverni raspon unatoč hladnim uvjetima.

„Imamo dokaz da su se hijene tamo nalazile, odnosno da su barem bile sposobne biti tamo. Možda su proputovale i umrle, ali su prolazili kroz to područje ”, kaže Tseng.

Možda su lovile i mamute

Četiri vrste hijena koje su danas žive, uglavnom su ograničene na Afriku i prilagođene nižim savanama i relativno toplijim, sušnijim sredinama. No, paleontolozi poznaju oko 70 vrsta prapovijesnih hijena pronađenih diljem sjeverne hemisfere.

"Ako pogledate samo žive vrste, ispitujete manje od 10 posto raznolikosti hijene", kaže Tseng.
„Chasmaporthetes“ je imao duge noge u usporedbi s modernim hijenama i vjerojatno je bio brži trkač i bolji predator u potjeri, kaže Tseng. Pretpostavlja se da je životinja možda lovila arktičke životinje, uključujući karibue, konje, a možda i mamute.

"Ne tvrdimo da su lovili odraslog mamuta - to bi bio veliki podvig za bilo kojeg mesojeda", kaže Tseng. “Ali mladi, pa čak i maloljetni [afrički] slonovi su u opasnosti da ih uočene hijene sruše. To vidim kao dobar analog za tumačenje načina na koji bi Chasmaporthetes lovili.“, prenosi MSN.

Tim smatra da je moguće i da su ove arktičke hijene imale gusto krzno slično onome na mamutima ili vunastim nosorozima, te da su prošle kroz promjene u boji dlake s godišnjim dobima, slično onima koje se danas vide na arktičkim zečevima i lisicama.

"Nije toliko nevjerojatno zamisliti da su ove arktičke hijene bile čupave i čak imale promjene krzna, sa svjetlijim zimi, tako da mogu biti uspješne u lovu na snijegu", kaže Tseng.

Do Sjeverne Amerike preko Beringovog prolaza

Dok su se hijene razvijale u Euroaziji, Chasmaporthetes je dio vrste koja je prešla u Sjevernu Ameriku prije pet milijuna godina i raširila se sve do Meksika. Ove hijene su ipak preživjele prije otprilike milijun godina, čineći nove fosilne zube nekim od najmlađih poznatih fosilnih dokaza za hijene u Sjevernoj Americi.

Istraživači su odavno pretpostavili da su hijene prošle u Sjevernu Ameriku preko Beringovog kopnenog mosta između Sibira i Aljaske, kada su razine mora bile niže, ali ovo je prvi čvrsti dokaz da hijene mogu dovoljno dobro preživjeti u arktičkom okruženju da bi ostvarile to putovanje.

"Stvarno je zabavno i uzbudljivo vidjeti da su hijene zapravo bile na Arktiku i da su išle na ovu migracijsku rutu", kaže Larisa DeSantis, stručnjakinja za fosilne zvijeri na Sveučilištu Vanderbilt koja nije bila uključena u istraživanje.

"To potvrđuje ono što su ljudi dugo mislili, da su te hijene prošle kroz Beringov kopneni most zbog prijelaza u južnije dijelove Sjeverne Amerike."

"Pronalazimo pleistocene mesoždere na sjeveru dalje no što smo ih ikada pronašli", dodaje Ashley Reynolds, paleontologinja sa Sveučilišta u Torontu.

"Mesožderi su vrlo važan dio ekosustava", kaže ona, "ali oni su često rijetki u fosilnim zapisima, tako da je svaki novi nalaz važan.", prenosi MSN.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.