Fosili prvih beskralježnjaka

Otkriveni fosil mogao bi ‘ispraviti’ dosadašnje teorije o evoluciji: “Ovo je fascinantno”

Portal Novilist.hr

Cornulites richmondensis fossil/Flickr

Cornulites richmondensis fossil/Flickr

Do sada se smatralo da su crvi započeli s kretanjem prije 570 milijuna godina, a ovaj pronalazak sugerira da su živjeli 1.5 milijardi godina prije toga.



Fosili koji datiraju iz vremena prije 2.1 milijarde godina, pokazuju da su se stanice na organizmima počele već tad grupirati, da bi stvorile sićušne organizme nalik na zrno, koji su se probijali kroz blato drevnih morskih dna u potrazi za hranom. Cjevasti fosili otkriveni su u stijenama u Gabonu, na zapadu Afrike. Istraživanje je vodio međunarodni tim koji je uključivao stručnjake sa Sveučilišta Cardiff. 


“Vjerojatno je da su organizmi iza ovog fenomena krenuli u potragu za hranjivim tvarima i kisikom koje su proizvele bakterijske prostirke na sučelju morskog dna”, izjavio je doktor Ernest Chi Fru za Telegraph. “Rezultati otvaraju mnogobrojna fascinantna pitanja o povijesti života na Zemlji, te o tome kako i kad su se organizmi počeli kretati. Je li ovo bila primitivna biološka inovacija ili uvod u kompliciranije forme kretanja koje danas vidimo? Ili je ovo bio jednostavan eksperiment koji je završio prerano?”


Najraniji dokazi života na Zemlji stižu od fosila mikroskopskih bakterija pronađenih u Quebecu, u Kanadi. Moguće je datiraju iz razdoblja prije 4.2 mlijarde godina. Bakterijski je život dominirao sve do evolucije fotosinteze koja je dovela do širenja kisika i novih vrsta višestaničnih organizama, od prije otprilike 1.8 milijardi godina. 




Bića s kompleksnim sustavom kretanja, pojavila su se tek za vrijeme geološkog perioda ediakarija prije 750 milijuna godina. Novo otkriće pokazuje da su se jednostavni organizmi “naučili” kretati puno ranije nego što se dosada mislilo. 


Novootkriveni fosili pokazuju ne samo najranije pokrete, već su to i prvi dokazi višestaničnih organizama – i to 300 milijuna godina ranije nego se do sada smatralo. Organizmi su bili dovoljno veliki da se bića mogu vidjeti golim okom, a ne mikroskopom. 


Fosili u obliku gudala duljine od 6 do 170 milimetara, sačuvani su kao cjevaste strukture koje prolaze kroz sedimentne stijene u tankim slojevima promjera nekoliko milimetara. Detaljna 3D analiza otkrila je da su pronađeni organizmi najvjerojatnije živjeli u vodama, a bili su ovisni o kisiku. Pored tubastih struktura, istraživači su pronašli i fosile mikroorganizama, za koje se vjeruje da su stavili temelje za višestanične organizme. 


Istraživači vjeruju da su maleni crvi radili slično načinu na koji danas funkcioniraju malene skupina ameba. I jedni i drugi, kada im presuše izvori, skupljaju se zajedno u jednu vrstu puža, te se zatim upućuju u traženje boljeg okoliša, prenosi Telegraph.