Migracija

Istraživači otkrivaju: Prvi doseljenici u Australiju su stigli prije otprilike 50 tisuća godina

Portal Novilist.hr

FOTO/Brisbane/Pixabay

FOTO/Brisbane/Pixabay

Preci starosjedilačkih naroda Australije stigli su u zemlju u jednoj ili više velikih skupina, s ukupno 1300 ljudi.



Najvjerojatnije je riječ o otočnim rutama zbog nade da će prvi stići u Zapadnu Papuu Novu Gvineju prije otprilike 50.000 godina.


Ovi su putnici mogli stići ili u jednom migracijskom događaju, ili alternativno u seriji od njih više, tijekom perioda od oko 700 godina, prenosi MSN.


Iako mnoge aboridžinske kulture vjeruju da potječu iz Australije, neke imaju jaku usmenu povijest svojih udaljenih predaka koji su stigli sa sjevera.




Profesor Michael Bird (Sveučilište James Cook, Queensland) i njegovi kolege iz Centra izvrsnosti za australsku bioraznolikost i baštinu Australije (CABAH) i Nacionalna znanstvena agencija (CSIRO) istražili su dolazak prvih ljudi došli u Australiju.


“Razvili smo demografske modele da bismo utvrdili koje su otočne rute doseljenici otoka najvjerojatnije koristili”, rekao je ekolog Corey Bradshaw iz CABAH-a i Sveučilišta Flinders u Adelaideu.


“Sjeverna ruta koja povezuje otoke Mangoli, Buru i Seram sa Zapadnom Papui Novom Gvinejom vjerojatno bi bila najlakša za navigaciju i opstanak”, dodao je.


 “Ovaj put je bio najlakši u usporedbi s južnom rutom iz Timora koja vodi do sada utopljenog Sahul Shelfa u današnjoj regiji Kimberley.”, prenosi MSN.


FOTO/Wikipedia


FOTO/Wikipedia



U ovom bi se trenutku niža razina mora pridružila Australiji, Novoj Gvineji i Tasmaniji na drevnom mega-kontinentu koji su stručnjaci nazvali Sahul.


Koristeći složene matematičke modele, istraživači su izračunali i minimalni broj drevnih ljudi koji su morali migrirati u Australiju da bi osigurali dugoročno preživljavanje stanovništva.


Razmatrali su različite čimbenike, uključujući plodnost i dugovječnost ljudi, kao i prošle klimatske uvjete i druge ekološke principe.


Tim je utvrdio da je bilo potrebno najmanje 1.300 ljudi da se formira osnivačka populacija.


“To sugerira planiranu i dobro organiziranu pomorsku migraciju, a ne slučajni dolazak”, rekao je profesor Bradshaw.


Nalazi potvrđuju ne samo to da su preci Aboridžina i otočani Torresovog tjesnaca morali imati dovoljno sofisticiranu tehnologiju da bi izgradili plovila i planirali, plovili i izvršavali putovanja na otvorenom moru za veliki broj ljudi.


“Obje studije su jedinstvene jer su se oslanjale na prošle informacije o okolišu i nisu koristile nikakve genetske podatke”, kaže biologinja Laura Weyrich, istražiteljica CABAH-a na Sveučilištu Adelaide.


“Vrlo smo uzbuđeni da vidimo kako daljnje arheološke i genetičke studije u CABAH-u mogu doprinijeti ovoj priči.”