PMF u Zagrebu

Hrvatski fizičari predstavili uspjehe na istraživanju visokotemperaturne supravodljivosti

Hina

Foto Wikimedia Commons

Foto Wikimedia Commons

U posljednjem u nizu radova, objavljenom netom u časopisu Science Advances, zagrebački su fizičari predstavili fenomenološki model temeljen na eksperimentalnim mjerenjima, u kojem su odgovorili da je normalni, metalni elektron, odnosno šupljina, to što omogućava sparivanje u tzv. kuperovim parovima



ZAGREB Skupina fizičara Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu koju vodi Neven Barišić, predstavila je u utorak dugogodišnji rad na istraživanju visokotemperaturne supravodljivosti koji je visoko vrednovan objavljivanjima u najuglednijim časopisima te je pozvala mlade željne znanja da dođu »uživati» na njihov fakultet.


U posljednjem u nizu radova, objavljenom netom u časopisu Science Advances, zagrebački su fizičari predstavili fenomenološki model temeljen na eksperimentalnim mjerenjima, u kojem su odgovorili da je normalni, metalni elektron, odnosno šupljina, to što omogućava sparivanje u tzv. kuperovim parovima.


U zadnjem od četiri rada Neven Barišić, s kolegama sa PMF-a: Miroslavom Požekom i Damjanom Pelcom te Petrom Popčevićem s Instituta za fiziku, dali su, kako kažu, hrvatski otisak pedeset i jedne nijanse supravodljivosti.




Barišić je dao popularan pregled razvoja supravodljvosti od 1911. godine kad je znanstvena zajednica doživjela potpuni šok otkrićem svojstva materijala da prenosi energiju bez ikakvih gubitaka.


Važno je za znanost da slobodno eksperimentira jer se fenomeni nalaze tamo gdje ih nitko ne očekuje i čovjek katkad treba tapkati u mraku, jer ga to dovede do pogotka, rekao je.


Važnost područja je teško izmjeriti, ali jedan od pokazatelja jest da je od tada do danas na tom području dodijeljeno 11 Nobelovih nagrada za fiziku, odnosno deset posto svih Nobelovih nagrada za fiziku, doda je.


Na tehničkoj razini visokotemperaturna supravodljivost bi bilo pravo rješenje za puno problema, posebno danas kad imamo probleme sa stakleničkim plinovima, fosilna goriva i osiromašenje resursa.


Jedna od pratećih pojava je otkriće da je magnetsko polje potpuno slobodno, što je primjenjivo kod magnetnih vlakova koji lebde na magnetnim jastucima, te ih možete praktično slati neograničenim brzinom, bez ikakve potrošnje goriva, kazao je.


Druga široko poznata primjena je magnetska rezonancija po bolnicama. Mi je fizičari zovemo nuklearna rezonancija, ali budući se pacijenti boje nuklearnog, iako nema nikakvog problema, jer je to je jednostavno gledanje spina nukelusa, liječnici su bili praktični i preimenovali to u magnetsku rezonanciju, pa se pacijenti bolje osjećaju kad ukaze u tu »mašinu«, kazao je Barišić.


Svakodnevna upotreba nije tako lagana jer je potrebno napravit materijal koji bi bio hlađen na -270 stupnjeva Celzijusa, što je skupo. Stoga se u fizici od otkrića te pojave traga za materijalom koji bi omogućio supravodljivost po povoljnijim uvjetima.


Barišić je objasnio fizikalnu stranu supravodljivosti kazavši da slobodni elektroni, prolazeći kroz kristalnu rešetku, privlače dijelove rešetke i ostavljaju je nabijenom, u koji naboj ulaze drugi elektroni. Time se stvarju kuperovi parovi, koji su temelj za dobivanje supravodljvosti.


Pitanje je kako stvoriti materijal da se na većim temperaturama pojavljuju kuperovi parovi, nastavio je Barišić i podsjetio da se u istraživanju pojavljuje mnogo kompliciranih mogućnosti u kojima je trebalo uočiti što je od tih stanja odgovorno za supravodljivost. Osamdesetih godina je napravljen veliki napredak, koji je stvorio eksploziju teorija, što je vidljivo po tome da je u prvih deset godina objavljeno 100 tisuća članaka.


Mi smo smatrali važnim da uočimo što je bitno za supravodljivost i eksperimentalnim mjerenjima smo došli do jednostavnih rješenja, kazao je i precizirao da je lokalizirana šupljina ta koja veže metalne elektrone u kuperove parove.Želio bih prenijeti poruku mladima: dođite i uživajte u prirodnim znanostima, tu ćete biti okruženi stručnjacima koji mogu, znaju i žele, rekao je Barišić te dodao da Hrvatska ima izvrsne znanstvenike, ali u javnosti oni nisu dovoljno poznati.