Natjecanje

Hrvatska prvi put na matematičkoj olimpijadi za djevojke, naše srednjoškolke spremaju se za 2020.

Ljerka Bratonja Martinović

Foto GORAN STANZL/PIXSELL

Foto GORAN STANZL/PIXSELL

Za ulazak na europsku olimpijadu natjecat će se 25 djevojaka, a četiri najbolje idu u Nizozemsku gdje se od 15. do 21. travnja održava Europska matematička olimpijada za djevojke



ZAGREB – Mlade hrvatske matematičarke prvi put će u proljeće 2020. sudjelovati na Europskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke (EGMO), međunarodnom natjecanju koje postoji od 2012. godine, a mjeri matematičke sposobnosti djevojaka srednjoškolske dobi iz ukupno 35 zemalja Europe i regije. Za nastup na tom natjecanju, hrvatske matematičarke morat će se izboriti na prvoj Hrvatskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke koja se održava 16. siječnja.


Povjerenstvo Hrvatskog matematičkog društva za međunarodna matematička natjecanja odlučilo je na olimpijadu pozvati 12 djevojaka koje su imale najbolje rezultate na državnom natjecanju u Poreču u ožujku ove godine, a sudjelovanje je omogućeno i svim zainteresiranima, tako da će se za ulazak na europsku olimpijadu natjecati ukupno 25 djevojaka. U Nizozemsku, gdje se od 15. do 21. travnja 2020. održava Europska matematička olimpijada za djevojke, otići će četiri najbolje među njima.


Sudionice izlučnog natjecanja četiri će sata rješavati četiri zadatka olimpijskog tipa, po jedan iz algebre, kombinatorike, geometrije i teorije brojeva. Zadaci mogu uključivati teme koje se obrađuju u višim razredima srednjih škola, ili se uopće ne obrađuju na redovitoj nastavi.


Nije muški poziv




Djevojke su, već tradicionalno, u manjini u matematičkim razredima srednjih škola, a i na matematička natjecanja većinom odlaze dječaci koji se s njih vraćaju okrunjeni medaljama. Da matematika ipak nije muški poziv, kako se to na prvi pogled čini, potvrđuje Matija Bašić, docent na Matematičkom odsjeku PMF-a i predsjednik Povjerenstva HMD-a za međunarodna matematička natjecanja.


– Intencija je ovog natjecanja omogućiti našim djevojkama ono što je dostupno drugima u svijetu. Malo sam razgovarao s voditeljima u drugim državama koje sudjeluju u ovom natjecanju, a oni kažu da su rezultati djevojaka koje sudjeluju sve bolji. Mislim da je to okruženje u kojem se djevojke osjećaju ugodno i mogu postići više, pa smo se odlučili uključiti ih. Drago mi je da postoji interes s njihove strane, kaže Bašić.


U pogledu zastupljenosti djevojaka među matematičarima, on smatra da nije dobro generalizirati.


– Teško je reći jesu li djevojke baš u manjini. Na PMF-u na studiju matematike imamo više studentica nego studenata, a i među nastavnim osobljem imamo značajan broj profesorica, asistentica. Ne može se reći da u Hrvatskoj nema matematičarki, kao ni da je to muško zanimanje. Ravnopravnost spolova je složena tema, ali čini mi se da baš zato ne treba prebrzo donositi zaključke i crno bijele sudove, smatra Bašić.


Pravo je pitanje, kaže, zašto se djevojke ne žele natjecati. U srednjoj školi se, prema njegovom iskustvu, ne osjećaju toliko kompetitivno, a neke se jednostavno ne vole natjecati. »Možda je to razlog zašto ih nema, jer sposobnosti imaju, to se pokazuje tijekom studija, i zapošljavaju se bez problema«, veli.


Izvrsni rezultati


Zašto se hrvatske srednjoškolke tek sada uključuju na europsko natjecanje koje postoji već gotovo desetljeće? Problem je bio u terminu koji se obično poklapao s našim državnim natjecanjem, pa je to bilo teško uskladiti, kaže voditelj matematičkih natjecanja.


Prije tri godine Hrvatska je prvi put poslala juniore, učenike osnovne škole, a sada je red došao i na djevojke. Hoće li biti uspješne kao naši srednjoškolci koji se s matematičkih olimpijada vraćaju sa zlatnim medaljama, vidjet će se.


– Ne znam kakvi će biti rezultati, ali veselimo se tom eksperimentu. Mislim da će naše djevojke biti solidne, a gdje je granica, vidjet ćemo kad dođemo u Nizozemsku, veli Bašić.Hrvatski učenici na međunarodnim matematičkim natjecanjima postižu izvrsne rezultate, ali to nije rezultat kvalitete obrazovnog sustava, nego velikog rada i angažmana pojedinaca.

Povjerenstvo koje vodi učenike na natjecanja zapravo volontira, a rezultati mladih matematičara posljedica su rada pojedinih mentora. Od 2000. godine studenti su se počeli uključivati u rad sa srednjoškolcima kao mentori, i neke škole su to prepoznale.


Počeli su se otvarati centri izvrsnosti, osnovana je udruga mladih matematičara. Sve su to, tumači naš sugovornik, inicijative na volonterskoj razini koje omogućavaju mladim perspektivnim ljudima da se pojačaju pripreme tijekom cijele godine i da rezultati budu dobri.


U prosjeku srebrna medalja svakih pet godina


– Uveli smo novi sustav izbora ekipe, imamo nekoliko kola prednatjecanja, naši se učenici bolje pripreme i znaju što im treba za završno natjecanje. Tako je svaki član koji ide na natjecanje, spreman osvojiti medalju.


Što imamo veću bazu, to su i naši natjecatelji bolji, ističe. Tako je Hrvatska 2012. godine osvojila prvu zlatnu medalju, a svake iduće godine naši su matematičari osvajali po jedno zlato. Prije toga, u prosjeku bi osvojili po jednu srebrnu medalju svakih pet godina, kaže docent na PMF-u Matija Bašić.