Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 3
Sutra: 20° 20° 3
21. travnja 2019.
El Niñoevent

Arheolozi našli drevnu grobnicu s dječjim kosturima. Vjeruje se da su žrtvovana iz suludog razloga

FOTO/Machu Piccu, Peru/Pixabay
FOTO/Machu Piccu, Peru/Pixabay
Autor:
Objavljeno: 10. ožujak 2019. u 8:00 2019-03-10T08:00:09+01:00

Znanstvenici su uvjereni u postojanje mogućnosti da je masakr u Peruu bilo žrtvovanje za zaustavljanje lošeg vremena

Prošle su godine arheolozi u Peruu objavili otkriće masovne grobnice koja je sadržavala 140 dječjih kostura. Vjeruju da je to najveći poznati slučaj žrtvovanja djece, a povezuju ga s odgovorom na El Niñoevent. Dječje kosture su zajedno s ostacima dvjestotinjak ljama, pronašli zakopane ispod pijeska nalazišta iz 15. stoljeća, Huanchaquito-Las Llamas, objavljuje The New York Times.

Sa sigurnošću se ne može utvrditi točan razlog masovnog ubojstva djevojčica i dječaka u razdoblju od 5 do 14 godina. Unatoč tome, novija istraživanja ukazuju na  mogućnost da je ovaj strašan čin napravljen iz očaja, kao odgovor na prirodni fenomen El niño.

"Čini nam se da na pronalazištu Huanchaquito-Las Llamas imamo primjer žrtvovanja koje bi trebalo zaustaviti obilne kiše, poplave i muljeve", rekao je antropolog John Verano sa Sveučilišta Tulane.

Otkriće pruža uvid u rituale stare civilizacije Chimú koja je nekad nastanjivala sjevernu obalu Perua. Daljnja istraživanja pokušavaju utvrditi priču koja bi odgovorila na pitanje zbog čega su ljudi ubijali djecu, na način da otvaraju njihove prsne koševe i vade srca. Sve je počelo kad je 2011. godine Michele Spano Pescara došao do arheologa Nacionalnog Sveučilišta Trujillo, Gabriela Prieta. Spano Pescara je rekao da su njegova djeca iskopala kosti u blizini vlastitog doma. Kad je doktor Prieto došao do navedene lokacije, bio je zapanjen, prenosi The New York Times. 

"Bilo je toliko čitavih ljudskih ostataka i kompletnih kostiju, u stanju potpune očuvanosti", izjavio je Prieto. Od 2011. do 2016. godine, Prieto je vodio ekspediciju za iskapanje uz pomoć kolegice Katyje Valladares. Istraživanja su otkrila da rane na dječjim ostatcima ukazuju na to da nalazište nije bilo groblje, već lokacija "orkestralnih ubojstava". U navedenom su vremenskom periodu iskopali ukupno 137 čitavih dječjih kostura. 

Neka su tijela pokopana omotana tkaninom, a na nekima je vidljivo da su djeca nosila ukrase za glavu. Pojedini su ostaci pokazali očuvanu crvenu boju na lubanjama. Pokopane pored dječjih kostura, bile su mlade ljame, svaka mlađa od 18 mjeseci. Ljame su također bile dio žrtvovanja. Istraživači su otkrili da su djeca pokopana okrenuta prema zapadu obale, a ljame istočno, prema Andama. 

Otkriveno je i da nalazište datira iz otprilike 1450. g. pr. Kr., u vrijeme prije nego li je napadnuto susjedno carstvo Inka. Znanstvenici su pokušali izvući DNK iz zubiju ostataka, ali nisu do kraja uspjeli. Ono što su uspjeli pronaći, jest podatak da kosturi pripadaju i djevojčicama i dječacima. Daljnje DNK analize će utvrditi jesu li djeca pripadala lokalnom stanovništvu ili su stigla iz civilizacije Chimú, prenosi The News York Times. 

Veliku pomoć u otkrivanju razloga za ovo strašno žrtvovanje, pronađeno je u obliku blata. Blatni pokrivač koji je opstao na površini pijeska, ukazuje na to da je u to vrijeme postojao period dugotrajne i obilne kiše. Upravo takvo vrijeme moglo se opaziti tijekom prirodnog zatopljenja Pacifičkog oceana, odnosno El Niña. Takva klima je vjerojatno uništila usjeve, ribu i otjerala ljude s tog područja.

The New York Time doznaje i da su znanstvenici u mulju pronašli očuvane otiske stopala odraslih ljudi koji su nosili sandale. Pored njih su pronađeni i otisci bose djece, kao i tragovi dovlačenja ljama. Čini se da su djeca "marširala" do glavnog grada Chan Chana. Autori istraživanja ukazuju na mogućnost da su djeca ubijena na zapovijed glavešina, kao žrtve bogovima ili duhovima da smanje padaline. 

"Slika koja se polako kristalizira jest da, pod uvjetima ozbiljnih klimatskih nepogoda, žrtvovanje djece je bilo najsnažniji način za komunikaciju s natprirodnim", izjavio je Haagen Klaus, bioarheolog sa Sveučilišta George Mason u Virdžiniji, koji nije bio uključen u istraživanje. "Pronalasci pružaju uvid u političku mašineriju tadašnjih naroda. Žrtva je bila način na koji su vođe demonstrirali koliko su daleko spremni ići da zaštite zajednicu. Istovremeno, masovno ubojstvo djece bio je i podsjetnik na moć vođa i njihov autoritet nad građanima", objasnila je Tiffiny Tung sa Sveučilišta Vanderbilt. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš