Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
24. listopada 2019.
Darivanje tijela

Anatomija se uči, ali i osjeća

Foto: P. Fabijan
Foto: P. Fabijan
Autor:
Objavljeno: 12. listopad 2011. u 7:00 2011-10-12T07:00:00+02:00

Učiti anatomiju znači učiti građu tijela i međusobne odnose u svakoj regiji tijela. Najbolje je da student držeći skalpel i pincetu prikaže strukturu o kojoj uči, kaže prof. dr. sc. Dragica Bobinac, pročelnica Zavoda za anatomiju na riječkom Medicinskom fakultetu

Je li budućnost satova anatomije na hrvatskim medicinskim fakultetima u proučavanju anatomskih atlasa i pukom promatranju nastavnika koji izvode sekcije? Hoće li postati uobičajena praksa da mladi liječnici završavaju fakultete, a da praktički nisu držali skalpel u rukama i ako je tako, želimo li uopće takve liječnike? Naposljetku, smije li se dozvoliti da nedavno objavljenu sjajnu hrvatsku sliku o svjetskom vrhu u transplantacijama i darivanju organa koju su zajednički postigli struka i svi građani svojom sviješću o važnosti donorstva, ne upotpunjuje jednako tako dobra edukacijska podloga za sve buduće medicinare kao i one koje već to odavno jesu?

Jer ako je suditi prema stanju na većini hrvatskih medicinskih fakulteta, medicina u nas ima ozbiljan problem – tijela na kojima studenti uče anatomiju jako su teško dostupna ili ih naprosto nema. Razlozi su brojni, no očita je činjenica da takvih problema fakulteti nisu imali prije dvadesetak godina. Naime, nije novost da svako toliko neki neki od medicinskih fakulteta u državi objavi javni apel da ima ozbiljan problem na anatomiji. Dosad su to učinili zagrebački i splitski fakultet, a ovaj put im se pridružuje i Medicinski fakultet u Rijeci. Broj tijela na riječkoj anatomiji daleko je od potrebnog broja, kako kaže prof. dr. sc. Dragica Bobinac, pročelnica Zavoda za anatomiju na riječkom Medicinskom fakultetu.
   

Slaba informiranost

Medicinski fakulteti dobivaju tijela iz Programa o darivanju tijela, a s obzirom da je sada broj doniranih tijela nedovoljan, pročelnica Zavoda smatra da je jedan od razloga vjerojatno i slaba informiranost građana o mogućnosti doniranja i što to u cijelosti znači. I do sada se govorilo o mogućnosti doniranja tijela, no broj doniranih tijela se nije povećao usprkos činjenici što nakon donacije tijela, fakultet snosi sve troškove prijevoza i ukopa pokojnika nakon što je tijelo upotrebljeno u nastavne svrhe.

Prof. dr. Bobinac upozorava da učiti anatomiju znači učiti građu tijela i međusobne odnose u svakoj regiji tijela. Najbolji način za to je da sam student držeći skalpel i pincetu u rukama prikaže svaku strukturu o kojoj uči. Stručnjaci i nastavnici su gotovo suglasni da niti jedan umjetan model ne može studenta naučiti kako poznavati tkiva i držati skalpel u ruci. Oni koji vole biti slikoviti, rekli bi jednostavno: više tijela na anatomiji, manje mrtvih na mjestima gdje ih ne bi trebalo biti, kao što je to govoreći o nedostatku tijela rekao pročelnik anatomije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
   

Babilon i Egipat

Prva izučavanja anatomije datiraju u vrijeme Babilona i Egipta kada se ova znanost svodila na promatranje tijela prostim okom koje se naziva još inspekcija. Prve sekcije datiraju iz Aleksandrije, iz 4. stoljeća prije Krista, a kroz stoljeća sekcije su nerijetko bile javne i to na tijelima osuđenih kriminalaca. Njihova tijela automatizmom su dodjeljivani školama anatomije, a nerijetke su bile i krađe tijela s groblja. Laici su s gnušanjem gledali na sekciju i time doprinosili razvoju negativnih stavova prema anatomiji uopće, dajući joj neopravdane atribute surovosti i brutalnosti. To je dijelom doprinijelo da pravi razvoj anatomije počne u prošlom stoljeću kad se dogodilo svojevrsno pomirenje znanosti i religije koji su – shvativši njezinu važnost – zauzele racionalne stavove prema ovoj medicinskoj grani.

Godinu dana učenja

– Kada se tijelo fiksira, njegova je trajnost vječna, ali nakon što na njemu studenti uče godinu dana tijelo se sahranjuje o trošku fakulteta. Svaki student bi u sklopu vježbi iz anatomije trebao sam secirati i tako učiti anatomiju. Kod nas na anatomiji godišnje ima 130 studenata medicine. Na jednom kadaveru bi moglo učiti njih dvadesetak podijeljeni u grupe i svaka grupa radi na jednoj regiji tijela. Po tome Medicinskom fakultetu u Rijeci minimalno treba šest kadavera godišnje. Budući ih nema dovoljno u ovom trenutku, nastavnici pripremaju regije tijela, a studenti gledaju, objašnjava Bobinac.

I laiku je posve jasno da nije isto kad student samo gleda vježbe iz anatomije od onog kad u njima aktivno sudjeluje. Bobinac to pojednostavljuje objašnjavajući da student tako praktično uči anatomiju i ujedno uči držati pincetu i skalpel. Drugim riječima, student tako uči što znači prerezati kožu i tkivo, i pristupa u regiju onako kako anatomiju treba učiti – po slojevima.

– Student na taj način stječe osjećaj kojeg nema kad samo gleda preparat u našim rukama. Naime, anatomija se uči, ali i osjeća, upozorava Bobinac.

Usavršavanje

Završetkom studija ne prestaje potreba za vježbom pa tako je danas riječki Zavod za anatomiju ima sve više zahtjeva kirurga koji žele dolaziti na Zavod za anatomiju, stjecati kondiciju i znanje, vježbajući na preparatima.

– To je sasvim normalno, štoviše i pohvalno, ali i sve više potrebno. Liječnici se danas sve više žele i moraju usavršavati, a isto tako, svjesni su da su zahtjevi današnjeg vremena drugačiji i da si ne mogu dozvoliti pogrešku. Zato im nastojimo izaći u susret uvijek kad to možemo – kaže Bobinac.

Iako je, kako kaže, i gledanje kako seciraju nastavnici bolje od učenja iz anatomskog atlasa, idealna je kombinacija učenja iz atlasa i seciranja. Na taj bi način student nakon proučavanja određene regije u atlasu tu regiju mogao i secirati na satovima anatomije. I dok je s jedne strane nastavnicima Zavoda za anatomiju cilj vratiti sekcije u anatomiju, u ovom trenutku situacija je takva da se barem osigura dovoljno preparata na kojima nastavnici mogu studentima demonstrirati sekcije.
   

Osobno ili obitelj

Svaka punoljetna osoba može darivate svoje tijelo nakon smrti, Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Potpisivanjem Izjave o darivanju tijela koja se može naći na internetskim stranicama fakulteta, osoba daje suglasnost za korištenje njezinog tijela u nastavne i znanstvene svrhe nakon smrti, što je sukladno članku 192. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2008. godine. I obitelj umrle osobe može darovati tijelo Zavodu za anatomiju ukoliko se umrla osoba za života u pismenom obliku nije protivila da se njezino tijelo koristi u nastavne svrhe. Zavod za anatomiju riječkog Medicinskog fakulteta zasad raspolaže sa stotinjak izjava o darivanju tijela. Za razliku od riječkog fakulteta Medicinski fakultet u Ljubljani takvih izjava ima dvadeset puta više – više od 2.000.
   

Sorta-Bilajac Turina: Podići razinu svijesti

Riječka bioetičarka doc. dr. Iva Sorta-Bilajac Turina smatra da temeljni put u promicanju ideje darivanja tijela treba biti neprestano podsjećanje na važnost ljudskog tijela u edukaciji budućih liječnika.

– U sadašnjoj situaciji treba se osvrnuti upravo na važnost edukacije građanstva o činu doniranja tijela u znanstveno-istraživačke i edukacijske svrhe, čime bi se podigla razina svijesti o važnosti edukacije mladih studenata – budućih liječnika – kaže doc. dr. Sorta-Bilajac Turina.

Poseban naglasak u promoviranju ideje darivanja tijela, prema njezinom mišljenju, pritom valja uvijek stavljati na specifične bioetičke principe u anatomiji koji se odnose na tretiranje kadavera za znanstveno-nastavne svrhe: autonomiju, dostojanstvo, integritet i ranjivost tijela.

Potpis i supotpis

– Ako me pitate kakav je profil populacije koja nam se javlja i potpisuje izjave, mogu samo reći da su to ljudi različitih profila, premda ipak prednjače građani s višim stupnjem obrazovanja. Naša je praksa da osim darivatelja tražimo i supotpis obitelji što nam je potvrda da je obitelj upoznata s odlukom osobe koja je odlučila darovati tijelo našem zavodu nakon smrti. Kada se to dogodi, obitelj ima pravo doći i oprostiti se od pokojnika, a ukoliko žele obaviti ukop mogu i to – kaže Bobinac.

Koliko je važno mjesto anatomije u programu svih zdravstvenih studija dovoljno govore sljedeći podaci: Zavod za anatomiju jedan je od najvećih i najstarijih zavoda na riječkom Medicinskom fakultetu. Anatomiju ljudskog tijela uče studenti prve godine medicine, dakle budući liječnici, ali i studenti stomatologije, te stručnih studija kao što su sestrinstvo, fizioterapija i radiološki inženjeri. Anatomija zauzima važno mjesto u programu zdravstvenih studija iz jednostavnog razloga jer studentu omogućuje praćenje i savladavanje studijskog programa neophodnog za kasniji kvalitetan rad u samoj struci.

Danas kada se uistinu s ponosom može ustvrditi da je Hrvatska dosegnula sam svjetski vrh u promoviranju, a potom i u primjeni jednog od vjerojatno najaltruističnijih dostignuća medicine, teško je ne primijetiti da cijela priča ima ozbiljan problem u svom ishodištu, a to je edukacija koja je kad nije sustavna i primjerena, teško stvara stručnjake koji rade vrhunsku medicinu kao što je transplantacija organa. Zato nije na odmet ponoviti papinsku poruku, koja je i vjernike – donore organa, oslobodila stega, a koja bi se mogla primijeniti i na darivanje tijela na kojem počiva medicinska znanost: grijeh je pokopati ono što može poslužiti životu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.