Pristup društvenim mrežama svojim su zaposlenicima dosad, između ostalih, onemogućili Ustavni sud, Ministarstvo pravosuđa, splitska gradska uprava, Zagrebačko poglavarstvo, HAC i mnoge privatne tvrtke
Dok se kinodvorane širom svijeta pune onima koji žele upoznati Marka Zuckerberga, genijalnog kompjutorskog programera, osnivača najmoćnije društvene mreže na svijetu te najmlađeg milijardera u povijesti, sve je više poslodavaca koji astronomsku brojku od 11 milijardi minuta, koliko čovječanstvo dnevno ukupno potroši zujeći Facebook profilima, nastoje smanjiti. Prema nekim istraživanjima, čak 60 posto tvrtki u SAD-u blokiralo je pristup društvenim mrežama kako zaposlenici ne bi tratili vrijeme na virtualno druženje, a identični razlozi sve se češće spominju i u objašnjenjima istih mjera unutar granica Lijepe Naše.Osim zbog prezagušenih servera i spore mreže, najrevolucionarniji društveni fenomen ovog stoljeća u sve većem broju tvrtki, kompanija ili uprava gasi se pod opravdanom izlikom da »posao pati«, odnosno da priroda posla apsolutno ne opravdava intenzivni posjet stranicama tog profila. Rezultati prethodno napravljenih istraživanja govore da je Zuckerbergov Facebook u tom smislu apsolutno najzastupljeniji!
Djelatnici »fejsaju«, posao čeka
– Potaknuti interesom pročelnika nekih odjela izlistali smo statistički izvještaj o učestalosti posjeta i provedenom vremenu na internetskim stranicama. Na osnovu toga je uočeno da jedan dio djelatnika dosta radnog vremena provodi na Facebooku te je izraženo stanovište i zamolba da se onemogući pristup stranicama koje se intenzivno posjećuju, a zbog kojih posao pati. Međutim, svakom djelatniku kojemu je u poslu korisno služiti se socijalnim mrežama i koji je izrazio želju da ima taj pristup to je i omogućeno, stoji u obrazloženju splitske gradske uprave u kojoj je nedavno donijeta ova odluka.Istoj grupi, poslužimo li se rječnikom sveprisutnog »fejsa«, tijekom posljednjih mjeseci pridružuje se sve više članova, pa je tako virtualno čavrljanje u vrijeme radnog vremena ukinuto i u Ustavnom sudu, Ministarstvu pravosuđa, sudovima te ostalim pravosudnim institucijama, Zagrebačkom poglavarstvu, HAC-u, a to su već učinile i mnoge privatne tvrtke.Spomenutim obrazloženjima koji idu u prilog instaliranju programa koji tehnički onemogućuje pristup spomenutim, ali i ostalim nepoćudnim stranicama, nerijetko se dodaje i ono o opasnosti od otkrivanja povjerljivih informacija, a prije svega u pitanjima zaštite privatnosti građana ili nacionalne sigurnosti. Štoviše, da sama pitanja o ograničenju pristupa internetu spadaju u sferu unutrašnje organizacije rada Ustavnog suda, pa se slijedom toga na njih niti ne odgovara – izvijestio nas je mr. sc. Teodor Antić, glavni tajnik Ustavnog suda.
Nema potrebe za zabranom
Sasvim suprotno, još uvijek ima i onih koji u pravoj revoluciji na području komunikacije vide korist te koji zbog pozitivnih efekata na poslovno napredovanje Facebook, Twitter, MySpace i ostale popularne mreže ne namjeravaju ugasiti.– Pristup mrežama nije zabranjen. Priroda posla koju obavljamo je takva da mreže koristimo i u našim aktivnostima i komunikaciji s poslovnim partnerima (institucionalnim), prikupljanju korisnih informacija, kao i širenju networka u poslovnoj zajednici, a pogotovo u odnosima sa stranim partnerima. One su neiscrpan izvor informacija, doprinose održavanju poslovnih kontakata, a za one koji se bave komercijalnim aktivnostima zasigurno i približavanju krajnjim kupcima, istraživanju njihovih navika i potreba. Naravno, svakako bih želio apostrofirati potrebu poslovne etičnosti u tim aktivnostima i uvažavanje svačije privatnosti. Doduše, mreže o kojima pričamo jednim velikim dijelom otkrivaju našu privatnost, no nikako se ne bi smjele zlorabiti u poslovne i bilo koje druge svrhe – riječi su Bernarda Jakelića, zamjenika glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.Kako u Udruzi do sada nisu zamijećeni nikakvih loši ili negativni rezultati na relaciji Facebook – posao, do sada nije provođeno nikakvo interno istraživanje, no Jakelić naglašava kako isto u bliskoj budućnosti ipak namjeravaju učiniti. Slična situacija je i u Hrvatskim cestama, odnosno gradskoj upravi Grada Rijeke. Ivana Bekavac, zadužena za odnose s javnošću u HC-u, govori nam kako u toj tvrtki ne postoji zabrana pristupa društvenim mrežama jer djelatnici Hrvatskih cesta nisu zloupotrebljavali pristup. Također, veli Bekavac, dosada nisu imali negativnih iskustava u smislu utjecaja na radnu produktivnost, pa nije bilo potrebe za zabranama.
Informiranje najšire publike
– U gradskoj upravi Grada Rijeke zaposlenicima nije zabranjen pristup društvenim internetskim mrežama jer one nisu dale nikakve negativne rezultate u poslovanju. Upravo suprotno. Grad Rijeka neke je projekte promovirao upravo preko društvenih mreža Facebook i Twitter. Posljednji takav primjer je kampanja »Zalijepi se na Kamova« koju je organizirao gradski Odjel za kulturu, a kojoj je cilj bio u godini Kamova promovirati ovog riječkog pisca i uputiti Riječane i ostale građane na upoznavanje s Kamovom, odnosno na ponovno iščitavanje Kamova. S tim u vezi pokrenuta je internet stranica www.kamov.hr s koje se citati iz Kamovljevih djela mogu lijepiti na FB i TW, podsjeća Lea Stoiljković Medved, suradnica za odnose s medijima, i dodaje kako sustavna interna istraživanja nisu provodili, no projekti i programi koje su predstavljali putem društvenih mreža bili su dobro prihvaćeni i u kontinuitetu dobro funkcioniraju. Primjer je riječko Art kino ili gradski web portal Moja Rijeka.– Rezultati istraživanja »Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava – Lotus«, koje je Udruga Gong provela tijekom ožujka i travnja 2009. godine, pokazali su kako je Grad Rijeka najtransparentniji grad u Hrvatskoj. Ovo je bilo prvo takvo sustavno istraživanje u Republici Hrvatskoj kojim je obuhvaćeno svih 556 jedinica lokalne samouprave – 127 gradova i 429 općina. Društvene mreže u Gradu Rijeci ne doživljavamo kao opasnost, nego upravo kao sredstvo komunikacije i kanal putem kojeg možemo građane informirati o projektima i programima koji su za njih korisni, kao kanale za širenje vremenski osjetljivih informacija, za informiranje najšire moguće publike. U tom kontekstu Grad Rijeka ima svoj FB profil, a aktivni smo i na TW, zaključuje Stoiljković Medved.
Društvene mreže u Gradu Rijeci ne doživljavaju kao opasnost, već sredstvo komunikacijePozitivni učinci Facebooka u poslovanju:– brže i efikasnije širenje informacija o određenim projektima i programima o kojima se želi informirati građane– identificiranje grupa građana koje mogu biti osjetljive na određene poruke– umreživanje s ljudima koji obično ne bi sudjelovati u konzultacijama oko određenih projekata i programa– generiranje interesa oko određenih tema– stvaranje zatvorenih internih mreža gdje kolege mogu dijeliti informacijeNegativni učinci Facebooka u poslovanju– dostupnost povjerljivih podataka– ovisnost– zabava
