Hrvatska danas nema niti jednu digitalno zrelu školu, a tom bi se cilju do 2018. godine trebalo približiti 100 osnovnih i 50 srednjih škola u okviru CARNetovog pilot-projekta e-škola teškog 40 milijuna eura. Ako se projekt pokaže uspješnim, do 2022. godine status e-škola dobit će još 700 škola, što je ukupno 60 posto svih škola u Hrvatskoj. Za opremanje svih škola trebalo bi 280 milijuna eura, ali do tog se novca, koji većinom stiže iz EU fondova, ne može, tvrde u CARNetu.  

Digitalna zrelost 

Digitalna zrelost mjeri se s pet stupnjeva, koji uz informatičku opremu uključuju alate za primjenu, digitalnu kompetentnost nastavnika i druge elemente. Kroz projekt CARNeta, škole bi svoju digitalnu zrelost morale popraviti za barem jedan stupanj. 

Dosad je 20 škola dobilo potrebnu informatičku opremu, tablete, laptope i pametne ekrane, a slijedi postupak javne nabave za preostalih 130 škola. Svaka od njih od početka školske godine 2016/17. imat će interaktivnu učionicu opremljenu s 30 tableta i pametnim ekranom, te još jednu, prezentacijsku, opremljenu samo pametnim ekranom. 

– Nastavnik u toj učionici, na primjer, može prvo pustiti film, pokazati djeci dio lekcije koju obrađuju, a onda s njima  zaigrati kviz. Na ekranu se vide rezultati, učenici vide svoje ime, a djeca koja su to isprobala, tražila su još – ilustrira nastavni sat u e-školi Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja CARNeta. 

Djeci će se u e-školama omogućiti da svoje tablete ili laptope nose u školu, ako je nastava tako osmišljena, a u 14 područnih škola koje su ušle u projekt djeca će dobiti vlastiti tablet na korištenje. Odluka o tome hoće li ih smjeti nositi kući bit će, kažu u CARNetu, na ravnateljima škola. 

Puno prednosti 

U pripremi pilot-projekta koriste se iskustva Slovenije, skandinavskih država, Irske, Poljske, u digitalizaciji škola. 

– Informatizacija škola ne znači kupnju tableta i kompjutora, nego kompletnu promjenu nastavnog procesa. Nastavnici se moraju sroditi s novom tehnologijom, a ne da sat vremena potroše na logiranje. Prednosti su mnoge, pomoću IT-a lakše se rješavaju problemski zadaci i povezuju sa svakodnevnim životom – ističe ravnatelj CARNeta, Zvonimir Stanić. Pokazalo se, dodaje, da dva tjedna od čitanja nekog sadržaja u glavi ostaje samo 10 posto pročitanog, kod predavanja 20 posto, praktičnog rada 70 posto, primjeni naučenog 80 posto, a kod poučavanja drugih čak 95 posto.