Grad: Rijeka
Danas: 16° kiša
Sutra: 11° 18° moguća kiša
25. rujna 2017.
Tipično hrvatski

Koga briga za STEM: Novi zakon o znanosti pisat će se bez predstavnika prirodnih znanosti i tehnologija

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 20. ožujak 2017. u 7:39 2017-03-20T07:39:00+01:00

Među članovima Povjerenstva koje bi trebalo predložiti izmjene najvažnijeg zakona koji se tiče hrvatske znanosti, gotovo pa i nema znanstvenika s područja prirodnih znanosti i tehnologije. Povjerenstvo je sastavljeno najvećim dijelom od znanstvenika s područja humanističkih znanosti, djelatnika MZO-a, te niza pravnika

Posljednjih tjedan dana uznemirenost u velikom dijelu akademske zajednice izazvala je informacija o odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja o osnivanju Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Problematična nije sama odluka, iako zasad nitko ne zna što bi se točno trebalo mijenjati, već činjenica da, sudeći po dokumentu o odluci donesenoj 2. ožujka koji zadnjih dana »kruži« znanstvenim krugovima, među članovima Povjerenstva koje bi trebalo predložiti izmjene najvažnijeg zakona koji se tiče hrvatske znanosti, gotovo pa i nema znanstvenika s područja STEM-a, odnosno prirodnih znanosti i tehnologije. Povjerenstvo je, naime, sastavljeno najvećim dijelom od znanstvenika s područja humanističkih znanosti, djelatnika MZO-a, te niza pravnika.

Znanstveni pluralizam

Jedan od prvih koji je izrazio negodovanje ovom činjenicom, doduše putem Facebook statusa, bio je fizičar s instituta »Ruđer Bošković« dr. sc. Vinko Zlatić.

– Koliko sam uspio pregledati baze podataka, ukupan zbroj citata članova povjerenstva je manji od 100, nisam uspio uočiti da ijedan član povjerenstva ima bilo kakav kompetitivni Europski projekt, te iako se sada stalno priča o STEM-u, nitko od članova povjerenstva ne spada u STEM. Neki članovi povjerenstva su članovi ministarstva ili rade kao pravnici na nekim fakultetima. Oni svakako trebaju biti u povjerenstvu, ali simptomatično je da nema pravnika s IRB-a, PMF-a ili FER-a – institucija koje ipak predvode internacionalnu suradnju u Hrvatskoj, zaključio je Zlatić u svom postu.

Napominjujući da je svjestan kako njegovo mišljenje oko toga što je potrebno hrvatskoj znanosti može biti neprihvatljivo za nekog iz humanističkog područja, Zlatić nam je dodatno pojasnio da upravo nedostatak znanstvenog pluralizma vidi najvećim problem ovakvog Povjerenstva.

Bez odgovora Ministarstva

Do zaključenja ovog broja nismo od Ministarstva dobili odgovor zbog čega se točno kreće u izmjene aktualnog Zakona koji je posljednji put mijenjan 2013. godine, no navodno već postoje upiti iz znanstvenih krugova prema Ministarstvu da sastav Povjerenstva postane »znanstveno« uravnoteženiji. 

– Čak i da su članovi Povjerenstva vrhunski u svojim područjima, time što su potpuno isključili STEM velika je šansa da mu i nenamjerno naštete. S ovakvim sastavom Povjerenstva lako je za očekivati da će biti dodatnih problema povrh svih onih koje smo imali do sada, kazao nam je Zlatić.

Pokretač gospodarstva

Slično razmišlja i njegov kolega prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, redoviti profesor s PMF-a.

MDF20050

– Budući da su STEM područja u razvijenom svijetu pokretač gospodarstva, stvaranja dodane vrijednosti i otvaranja novih radnih mjesta, postavlja se pitanje zašto u povjerenstvu nema predstavnika tih područja? Sve su struke važne i vrhunske stručnjake u svim strukama cijenim. Međutim, potrebno je naglasiti da se STEM područje u Hrvatskoj daleko manje cijeni u odnosu na to koliko se cijeni u razvijenim zemljama poput SAD-a, Njemačke, Japana, Koreje ili recimo Izraela. To se vidi po izdvajanjima za studente u STEM područjima koja su znatno manja od stvarnih troškova cijene studija u STEM područjima, čime cijeli sustav leži na entuzijazmu i improvizaciji uz pad kvalitete. S jedne strane, Hrvatski zavod za zapošljavanje predlaže srednjoškolcima da primjerice u Zagrebu, među prvih desetak studija izaberu studij matematike, fizike, računarstva, elektrotehnike, informacijske tehnologije i strojarstva kako bi našli posao odmah nakon fakulteta, a za Primorsko-goransku županiju na prvih pet preporučenih mjesta su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, fizika i matematika. A s druge strane, predstavnika tih struka u povjerenstvu MZO-a nema. I broj ministara ove vlade iz STEM područja, kao i prethodnih Vlada, je tanak, zaključuje Buljan.

Po njegovom mišljenju, institucije iz STEM područja u Hrvatskoj je potrebno unaprijediti i reformirati da budu sličnije onima u razvijenom zapadnom svijetu, a zakonske izmjene bi, smatra on, trebale zacrtati taj pravac i ojačati poziciju STEM područja u državi, kako bi privatne firme koje su u doticaju ili bazirane na novim tehnologijama mogle rasti.

– Međutim, uz povjerenstvo u kojem STEM nema zastupnika ne vjerujem da će se to dogoditi. Dugoročno je to loše za postotak nezaposlenih i razvoj gospodarstva, smatra Buljan.

Loš predznak

Ignoriranje STEM-ovaca u važnim odlukama kao loš predznak vidi i matematičar, prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević koji smatra da su zakonske promjene najpotrebnije u smjeru bolje organizacije i integracije Sveučilišta.

MDF14512

– Sudeći po izjavama koje što se znanosti tiče dolaze u posljednje vrijeme iz Vlade, no i od vodstva zagrebačkog Sveučilišta, ne očekujem nikakve pozitivne promjene u hrvatskoj znanosti, pesimističan je Kraljević.

Prema odluci Ministarstva iz 2. ožujka, Predsjednik Povjerenstva koje će predložiti izmjene i dopune postojećeg zakona je izvanredni profesor s Pravnog fakulteta doc. dr. sc. Frane Staničić, a među članovima se nalaze primjerice rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, zatim prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, u hrvatskoj javnosti poznat kao stručnjak za geopolitiku i sigurnost, ekonomski stručnjak prof. dr. sc. Ivo Družić – aktualni predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, pravnik dr. sc. Tomislav Sokol – pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja iz redova HDZ-a ili pak prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala čije je polje specijalizacije šumarstvo.

Citiranost i izvrsnost

Iako u sastavu Povjerenstva nema niti jednog predstavnika nekolicine znanstveno najproduktivnijih hrvatskih institucija poput Instituta »Ruđer Bošković«, PMF-a, FER-a, FESB-a ili riječkog Medicinskog fakulteta, u Povjerenstvu se našlo mjesta za primjerice troje glavnih tajnika – sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, te Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, redom pravnika po struci, dok je pak doc. dr. sc. Zoran Pičuljan naveden kao predstavnik Veleučilišta s pravom javnosti Baltazar iz Zaprešića. Zanimljivo je da je na sjednici Rektorskog zbora koja je krajem prošle godine održana u Mostaru također osnovano »Povjerenstvo za izradu prijedloga izmjena i dopuna zakonske regulative u znanosti i visokome obrazovanju«, a dio članova iz »rektorskog« Povjerenstva završilo je u sastavu tijela koje je osnovao MZO.

I dok je logično očekivati da u sastavu jednog ovakvog tijela bude određeni broj pravnika, izostanak predstavnika STEM područja uistinu čudi kad se zna da upravo s ovog područja dolaze međunarodno najpriznatiji hrvatski znanstvenici. Pitanja citiranosti, općenito znanstvene izvrsnosti i poznavanja aktualnosti kad je riječ o prirodnim znanostima i tehnologiji čine se možda i najvažnijim faktorima u osnaživanju hrvatske znanosti koja je već godinama nisko na europskim i svjetskim ljestvicama po kvaliteti svojih Sveučilišta ili recimo broju patenata.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka