Reuters
Kaspersky Lab, koji u svijetu slovi kao jedna od vodećih svjetskih kompanija za prodaju softvera za kibernetičku sigurnost, zatražit će od nezavisnih strana provjeru sigurnosti svog protuvirusnog softvera za koji američka vlada tvrdi da bi mogao ugroziti nacionalnu sigurnost
MOSKVA Kaspersky Lab, koji u svijetu slovi kao jedna od vodećih svjetskih kompanija za prodaju softvera za kibernetičku sigurnost, zatražit će od nezavisnih strana provjeru sigurnosti svog protuvirusnog softvera za koji američka vlada tvrdi da bi mogao ugroziti nacionalnu sigurnost, javlja Reuters.
Kaspersky Lab je kompanija sa sjedištem u Moskvi, a američka vlada opetovano izražava zabrinutost glede utjecaja Kremlja i ‘hakiranja’ koja izvode ruski špijuni.
Ta tvrtka je priopćila da je spremna stručnjacima za kompjutorsku sigurnost i vladinim dužnosnicima omogućiti da podvrgnu reviziji izvorni kod svog sofvera i buduće nadogradnje proizvoda. Također je voljna provjeri podvrgnuti i ostale aspekte svog poslovanja, poput razvoja softvera.
»Nemamo ništa za skrivati«, kazao je čelni čovjek kompanije Eugene Kaspersky.
»Ovom odlukom ćemo moći prebroditi nepovjerenje i osnažiti našu predanost zaštiti ljudi u bilo kojoj zemlji na planetu«, dodao je.
Provjera softvera te kompanije, koji se koriste se u oko 400 milijuna računala diljem svijeta, trebala bi započeti u prvom kvartalu sljedeće godine.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prošli mjesec je vladinim agencijama zabranila korištenje protuvirusnih proizvoda kompanije Kaspersky Lab, a Senat je podržao tu mjeru.
Vrhunski svjetski stručnjaci za kibernetičku sigurnost podijeljeni su oko pitanja da li je ruska obavještajna služba ‘hakirala’ tu kompaniju bez njezinog znanja ili je u tome sudjelovala sama tvrtka ili netko od zaposlenih.
U prvih šest mjeseci ove godine, industrijska računala u 63 zemlje svijeta bila su napadnuta brojnim ‘ransowmare’ virusima, od kojih su najpoznatiji WannaCry i ExPetr, pri čemu iz Kasperskog napade WannaCry-om nazivaju i epidemijom, jer je napao više od 200 tisuća računala u svijetu, i 13,4 posto svih računala u industrijskoj infrastrukturi.
