Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 2
Sutra: 20° 20° 2
23. listopada 2019.
Vojska stručnjaka

Hakerski napadi ozbiljna su prijetnja Europi, o mjerama obrane se sve više raspravlja

Foto s. Drechsler
Foto s. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 18. siječanj 2017. u 19:03 2017-01-18T19:03:54+01:00

O mjerama obrane protiv hakerskih napada ozbiljno se raspravlja u svim zemljama članicama Europske unije i NATO saveza kao i na razini Europske unije u okviru zajedničke obrambene i sigurnosne politike

Godina 2017. započela je onako kako je i završila, barem na jednom polju: tajne službe potvrđuju umiješanost ili odgovornost Moskve za hakerske napade, prije svega tijekom izborne kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u. Zbrinutost je sve veća i u Europi u kojoj se ove godine održavaju predsjednički i parlamentarni izbori u važnim zemljama– Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.

I dok izabrani novi predsjednik SAD-a Donald Trump saznanja američkih tajnih službi o navodnim ruskim hakerskim napadima u američkoj kampanji predsjedničkih izbora naziva »političkim lovom na vještice«, šef zastupničkog kluba socijaldemokrata u njemačkom parlamentu (Bundestag) Thomas Oppermann upozorava na sve veću opasnost hakerskih napada i pokušaja utjecaja na njemačku politiku. Oppermann je za njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung izjavio: »Ciljana propaganda i hakerski napadi iz inozemstva predstavljaju veliki izazov za njemačku predizbornu kampanju«. Predsjednik Europskog parlamenta na odlasku, Martin Schulz (SPD) koji se kandidira na izborima za njemački Bundestag optužbe koje su iznjele tajne službe protiv Rusije da su navodno utjecali na izbore u SAD-u, također smatra razlogom za veliku zabrinutost.

Američke tajne službe optužuju rusku vladu da su pokrenuli hakersku kampanju kako bi ostvarili utjecaj na ishod predsjedničkih izbora održanih u studenom prošle godine u SAD-u. Kako navode ruski je predsjednik Vladimir Putin imao među ostalim za cilj diskreditirati kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton, stoji u dijelovima izvješća koje su sastavili CIA, FBI i NSA. Prošlog vikenda otrkiven je hakerski napad, a to je potvrdila i njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Napad se dogodio u prosincu 2016. na računala Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Prema navodima predsjednika BfV-a Hans-Georga Maaßena postoje naznanke da je napad došao iz Rusije. »Naše analize su pokazale da je napadačka struktura jednaka onoj koje poznajemo iz drugih hakerskih napada povezanih s kampanjom napada APT28 – a a radi se o kampanji kojoj je prošle godine cilj napada bio i njemački parlament (Bundestag)«, kaže Maaßen dodajući kako kod APT28 postoje naznake koje ukazuju na ruske izvore. Kratica APT stoji za engleski izraz Advanced Persistent Threat ili u prijevodu Napredana stalna prijetnja. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako događaje uzima vrlo ozbiljno. Rusija je pak sve optužbe do sada odlučno odbacila.

»Apsolutno bez pameti«

Martin Schulz je naglasio kako pokušaj utjecaja na politiku nije ništa novo, ali da je potrebno vrlo budno promatranje, jer su mediji i društvene mreže danas znatno brže i dinamičnije. Thomas Oppermann govori o »digitalnoj propagandi koja danas djeluje lančano«, dok njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (CDU) traži jačanje sigurnosti IT sektora i obrane od hakerskih napada. Stoga se u Njemačkoj očekuje dodatna aktivnost saveznog ureda za sigurnost u informacijskim tehnologijama, a glavni cilj je bolja i učinkovitija zaštita Njemačke od hakerskih napada. Oppermann je od operatora društvenih mreža i medija kao što su Facebook i Twitter zatražio osnivanje takozvanih Social Bots, sustava koji onemogućava automatizirano širenje lažnih političkih poruka. Kod lažnih vijesti i poruka mržnje operatori moraju osigurati da se iste najkasnije u roku od 24 sata uklone s mreža.

ŠVEDSKA SE NAORUŽAVA PROTIV RUSIJE

Dok Rusija želi spriječiti približavanje Švedske NATO savezu, Kraljevina Švedska poduzima aktivne mjere u obrani od Rusije, među ostalim i od »fake news« koje Moskva širi o Švedskoj.
»Pripremite se za slučaj rata«, napisao je pred Božić švedski Ured za civilnu zaštitu uz popratni dopis upućen svim općinama u Švedskoj. U dopisu među ostalim stoji da se građani pobrinu za više prostorija za zaštitu kako bi se rasteretile centrale za djelovanje koje se nalaze u velikim gorskim tunelima i bunkerima. Švedski premijer Stefan Löfven proteklog vikenda je najavio izradu nove sigurnosne strategije. »Švedska danas osnažuje svoju vojsku nakon što je dugi niz godina smanjivala svoje kapacitete«, najavio je predsjednik švedske vlade.
Švedska koja nije članica NATO saveza i koja je u posljednjih 200 godina bila pošteđena ratnih razaranja mora biti spremna odgovoriti na hakerske napade, upozorava premijer Löfven i dodaje kako se ruska politika sve više kreće u pravcu autoritarne i represivne države. Tako Rusija već neko vrijeme širi lažne vijesti vezane uz prijepor o sporazumu Švedske s NATO savezom. Sporazum je švedski parlament prihvatio u svibnju 2016. godine, a on omogućava savezu da na poziv Švedske i u slučajevima krize koristi švedski teritorij za transport. Već duže vremena Šveđani se smatraju nekom vrstom počasnog člana NATO-a. Građanska oporba u anketama dobiva sve veću potporu za švedsko članstvo u Sjeverno-atlanskom savezu, dok socijaldemokrat Löfven i zeleni koalicijski partneri članstvo odbacuju.
Švedska se vlada više ne oglušuje zahtjevima za većim izdvajanjem iz proračuna za obranu. Još 2013. godine tadašnji glavni zapovjednik švedske vojske Sverker Göranson izjavio je da smanjenjem izdavanja za obranu sa tri na 1,1 posto BDP-a »Švedska se može održati u slučaju napada – tjedan dana«. Tri godine kasnije vlada u Stockholmu reagirala je na izvješća o ruskim manevrima za hipotetski napad na Gotland te poslala vojnu jedinicu na ovaj najveći otok u Baltičkom moru. Lokalna uprava morala je prekinuti dogovor s tvrtkom kćeri ruskog giganta Gazpromom koja je predviđala da se pored otoka postavi novi plinovod Nord Stream 2.
Koliko je stanje ozbiljno pokazuje da je Švedska odlučila ponovno aktivirati vojnu obvezu 2018. godine nakon što je ona 2009. godine ukinuta. Iz švedske civilne službe pak smiruju strasti izjavama kako sve ovo nije ništa novo, jer su Šveđani naučeni na ovakve mjere još iz vremena Hladnoga rata.

Budući američki predsjednik Trump nije se dao impresionirati saznanjima tajnih službi. Jedini razlog, kako navodi Trump, da se uopće govori o toj temi je »posramljujući« poraz demokrata, napisao je Trump na svojem twitter računu. Naveo je da su njegov cilj dobri odnosi s Rusijom te da samo »glupani« misle da su odnosi s Rusijom loši. Trump je nadalje upozorio da ne razumije kako se američka javnost i tajne službe nisu oglasile kada je Kina u hakerskom napadu došla do podataka od 20 milijuna javnih službenika u SAD-u.

Potpredsjednik SAD-a u odlasku Joe Biden ocijenio je Trumpovo ponašanje »opasnim« i »aspolutno bez pameti«, kad američki predsjednik ne vjeruje svojim tajnim službama. Preko twittera Biden je budućeg predsjednika pozvao: »Odrasti konačno, Donalde«.

I nakon dvosatnog sastanka s predstavnicima američkih tajnih službi Trump i dalje kategorički odbija optužbe da su mu hakerski napadi pomogli u izbornoj pobjedi. Prema dokumentima tajnih službi, ruski predsjednik Putin osobno je navodno zapovjedio kampanju za Trumpa te o tome je predstavljeno izvješće na 25 stranica, ali javnost je ostala uskraćena za dokaze optužbe. Originalna verzija izvješća dvostruko je duža i navodno sadrži povjerljive informacije tajnih službi.

Reakcije Moskve

Rusija drži da optužbe oko navodnih hakerskih napada uoči predsjedničkih izbora u SAD-u imaju jedan cilj – demonizaciju Rusije. Moskva smatra da se u izvješću američkih tajnih službi nalazi mnogo emocija ali jako malo činjenica. Dimitrij Peškov, glasnogovornik Kremlja cijelu priču o optužbama ocijenio je kao »lov na vještice« ali je izrazio nadu da će Donald Trump kada preuzme dužnost američkog predsjednika na vlast dovesti »racionalnije dužnosnike« koji su zainteresirani za »dijalog, a ne za ispade emocija«.

Trump je preko svojeg šefa ureda Rencea Priebusa priopćio da prihvaća rezultate izvješća tajnih službi, ali da će o daljnjim sankcijama protiv Rusije odlučiti nakon preuzimanja dužnosti predsjednika.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Saharova dodala je: »Ako su ruski hakeri u Americi nešto hakirali onda su to dvije stvari: mozak Obame i naravno izvješće o ruskim hakerima«.

U ruskim medijima optužbe protiv Moskve tumače se kao borba u povlačenju poražene strane i cijelog establishmenta. Eduard Losanski, ruski politolog Kremlju bliskog dnevnika Izvjestija« drži da se Trumpu želi što više otežati približavanje Rusiji. Tu su pogođeni i interesi američkih tajnih službi koji su još 2001. godine u napadima na World Trade Center kao i 2011. godine tijekom krize u Libiji odbili suradnju s Moskvom.

Vojska stručnjaka

I u Francuskoj u kojoj je i dalje na snazi izvanredno stanje, također raste zabrinutost zbog mogućih hakerskih napada u izbornoj kampanji za predsjedničke izbore. »Ne možemo isključiti da hakeri u operacijama kao što su se dogodile u SAD-u pokušaju ometati izborni proces i u Francuskoj«, poručio je francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drain. Ne radi se samo o strahu koji su potaknuli ovog francuskog ministra na ovakve izjave i poziv na uzbunu već činjenice: hakerski napadi francuske institucije događaju se već danas i to u velikoj mjeri.

Obrambene službe u prošloj godini zabilježile su 24.000 hakerskih napada na državne i službene institucije i stranice u Francuskoj. »Nekoliko stotina napada imale su za cilj nanijeti veliku i znatnu štetu«, navodi ministar navodeći primjere pokušaja rušenja ugleda ministarstva obrane ili destabilizacija vojnih dronova.

Ugrožena je cijela državna infrastruktura, primjerice opskrba vodom i električnom energijom, zatim mediji i ustanove. Tako je javni mediji TV5 Monde, specijaliziran na vijesti iz svijeta 2015. godine bio cilj hakerskih napada i prestao raditi neko vrijeme. Tada su francuska istražna tijela zaključila da je iza napada stajala Rusija i hakerska skupina pod nazivom Fancy Bear.

Francuski ministar obrane najavio je do 2019. godine osnivanje posebne postrojbe za obranu od hakerskih napada u kojoj će biti 2.600 vojnika i stručnjaka, a mediji govore već da će to biti četvrta vojna sila u zemlji, pored kopnene vojske, mornarice i vojnog zrakoplovstva.
Sigurno je da Rusija ima veliki interes u predsjedničkim izborima u Francuskoj. Favoriti su prijateljski raspoloženi prema Rusiji. Šefica desno-ekstremne stranke Front National (FN), Marine Le Pen od ruskog je predsjednika Vladimira Putina već jednom dobila financijski kredit.
S druge pak strane Francois Fillon, kandidat konzervativnog bloka već duže vremena se zalaže za ukidanje europskih sankcija protiv Rusije. Jačanje svojih jedinica za obranu od hakerskih napada najavila je i Velika Britanija.

O mjerama obrane protiv hakerskih napada ozbiljno se raspravlja u svim zemljama članicama Europske unije i NATO saveza kao i na razini Europske unije u okviru zajedničke obrambene i sigurnosne politike. Ova tema će zasigurno biti u samom vrhu prioriteta u 2017. godini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.