Najava

HT poboljšava infrastrukturu: stiže internet brzine od minimalno 20Mbit/s

Vladimir Mrvoš

Davor Tomašković, Boris Drilo, Siniša Đuranović, Maruška Vizek, Nataša Rapaić, Saša Kramar i Marija Felkel

Davor Tomašković, Boris Drilo, Siniša Đuranović, Maruška Vizek, Nataša Rapaić, Saša Kramar i Marija Felkel

Najveći projekt nove mobilne mreže  budućnosti u regiji, čija je vrijednost ulaganja viša od 1 milijarde kuna, omogućit će trostruko povećanje kapaciteta mreže i preduvjete za dolazak 5G tehnologije



RIJEKA Uprava Hrvatskog Telekoma predstavila je planove ulaganja u mrežnu infrastrukturu i razvoja novih inovativnih telekomunikacijskih i ICT usluga u narednom periodu poslovanja kompanije.


Ekskluzivno je predstavljena i studija Ekonomskog instituta, Zagreb o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, s konkretnim preporukama za regulatorno usklađivanje s najboljim europskim praksama EU država koje su vodeće po DESI indeksu.


– Hrvatski Telekom ulaže u najnoviju tehnologiju i modernizaciju infrastrukture 25 posto svojih prihoda svake godine, što je iznad prosjeka industrije na europskoj razini. Ulažemo u novu mobilnu mrežu budućnosti, razvijamo inovativne proizvode i podižemo kvalitetu usluge za privatne i poslovne korisnike, no uz to istražujemo nova područja rasta koja će obogatiti život korisnika u budućnosti.




U idućih godinu dana osigurat ćemo svim korisnicima u Republici Hrvatskoj mogućnost pristupa Internet brzinama od minimalno 20Mbit/s do 1GBits/s, rekao je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković.


Najveći projekt nove mobilne mreže


Veliki dio tih ulaganja namijenjen je poboljšanju mrežne infrastrukture, u sklopu čega je početkom godine započeo najveći projekt nove mobilne mreže u cijeloj regiji. Kroz trajanje od dvije godine obuhvatit će više od 2000 lokacija, a visina ulaganja  prelazi 1 milijardu kuna. Planirano je trostruko povećanje kapaciteta mreže i uspostavljanje preduvjeta za daljnju implementaciju 5G tehnologije i novih inteligentnih usluga poput Interneta stvari. To se realizira najnaprednijim tehnološkim konceptima, povećanjem broja lokacija te proširenjem spektra.


Najnoviji tehnološki koncepti uključuju pametne antene, agregacije rasploživog radiofrekevencijskog spektra i spektralno-djelotvornije modulacijske tehnike, zbog čega najnovije generacije pametnih telefona najbrže i najbolje rade upravo na mreži HT-a. Na području Istre, gdje je nova mreža već završena prije početka turističke sezone bilježimo vidljivo povećanje performansi mobilne mreže – korisnicima je povećana prosječna brzina pristupa mobilnom Internetu od čak 2,5 puta i to u uvjetima trostrukog porasta opterećenja mreže u odnosu na isti period prošle godine.


Sve to napravljeno je usprkos činjenici da Hrvatska i dalje plaća najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi, što značajno usporava daljnja velika ulaganja.


Uz bolji regulativni okvir i veća ulaganja


Uz bolji regulatorni okvir po uzoru na vodeće zemlje EU po pitanju digitaliziranosti, navedena ulaganja mogu biti višestruko veća. Skoro polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijardi kuna godišnje odlazi na parafiskalne namete, od čega veliki dio odlazi na naknadu za pravo puta.


Budući da studija utvrđuje da hrvatski model naknade za pravo puta značajno odstupa od europskih praksi i budući je visina naknade nesrazmjerna vrijednosti zemljišta preko kojeg elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) prolazi, studija preporuča značajno smanjenje naknade za pravo puta, besplatan prolaz (EKI) preko zemljišta u javnom vlasništvu, mogućnost plaćanja jednokratne naknade za pravo puta za EKI, jedinstveni model za određivanje visine i načina naplate naknade i uspostava registra primatelja naknade pri HAKOM-u i centralizirani sustav isplate naknada.


– Hrvatskoj je potrebno usklađivanje regulacije naknade za pravo puta s najboljom praksom najrazvijenijih EU članica koje su na vrhu DESI indeksa. Smanjenjem naknade za 75% i usmjeravanjem tih sredstava u elektroničku komunikacjsku infrastrukturu, kroz 10 godina generiralo bi se dodatnih 15.000 radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od 1%, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek.