Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Kompanija na steroidima

Google plete mrežu oko interneta

Moćni Google
Moćni Google
Autor:
Objavljeno: 15. siječanj 2011. u 20:00 2011-01-15T20:00:00+01:00

U  svijetu interneta Google je danas sveprisutan – milijuni korisnika šalju i čitaju svoje e-mailove, koriste ugrađeni Google talka za čavrljanje s prijateljima, traže lokacije putem Google mapsa, uređuju svoje dokumente...

Pomoći ljudima pronaći točno ono što traže na internetu, jednostavna je misija koju su sebi zadali Sergey Brin i Larry Page kad su u jesen 1998. godine pokrenuli Google. No, u 12 godina njihova je tvrtka, koja je počela s radom u dvije studentske sobe na Sveučilištu Stanford, prerasla u internetskog diva i golemu korporaciju, s tržišnom vrijednosti od 180 milijardi dolara i sjedištem u impozantnom kampusu u Silicijskoj dolini, poznatom kao Googleplex.

Sergey Brin i Larry Page

Ovaj fantastičan uspjeh mogu zahvaliti svom sjajnom pretraživaču, jednako jednostavnom koliko i moćnom za korištenje, na kojem danas korisnici svakoga dana obavljaju milijarde pretraga. U kakav se fenomen Google ubrzo razvio, svjedoči i to što je u samo nekoliko mjeseci od pokretanja google.com postao jedno od najpopularnijih odredišta svih surfera na svijetu, dok je sam njegov naziv nedugo nakon toga ušao u engleski jezik kao glagol.

Google se danas nadvio nad internetom poput golemog pauka, s udjelom u praktički svemu, od osnovnog pretraživanja interneta, preko e-maila i društvenih mreža, do web aplikacija. Milijuni korisnika tako danas šalju i čitaju svoje e-mailove preko Gmaila, koriste ugrađeni Google talka za čavrljanje s prijateljima, traže lokacije putem Google mapsa, uređuju svoje dokumente u Google docsima ili slažu albume fotografija u Picasi.

Osim vlastitih proizvoda, Google je svoje usluge proširio i kupovinom cijelog niza drugih tvrtki, a od značajnijih valja spomenuti akviziciju YouTubea 2006. godine za 1,7 milijardi dolara, dok je iduće godine uslijedila kupovina tvrtke za online oglašivanja Doubleclick za 3,1 milijardu dolara. U najavi su i nove kupovine, za što Google na raspolaganju ima više od 30 milijarda dolara u gotovini.

Ovakva golema financijska sredstva na raspolaganju omogućila su tvrtki da se bavi i nekim sasvim neuobičajenim istraživačkim projektima koji su pridonijeli stvaranju fame o Googleu kao nekonvencionalnoj korporaciji. Samo prošle godine uključili su se u projekt izgradnje vjetroelektrana na istočnoj obali SAD-a, dok je poprilično zanimanje i iznenađenje izazvalo i otkriće da je Google testirao automobile koji voze bez vozača, a dosad su uspješno prevalili više od dvjesto tisuća kilometara na cestama.

Oglašavanje, 2000.

   
  Google više od 95 posto svojih prihoda generira upravo kroz oglašavanje. Googleova tehnologija iz baze oglašivača bira najpogodnije oglase ovisno o sadržaju stranice i profilu posjetitelja koji bi ih mogli vidjeti. Google sa svojim uslugama AdWords i Adplanner djeluje kao posrednik između oglašivača i vlasnika internetskih stranica, za koje su namijenjeni servisi AdSense, te Analytics, koji nudi detaljne statistike posjećenosti pojedinog weba.
   

  Blogger, 2003.

   
  Google je Blogger.com, jedan od vodećih blogerskih servisa otkupio kako bi ga integrirao u vlastite proizvode. Nakon redizajna osnovni servis ostao je u funkciji.
   

  Books, 2004.

   
  U suradnji s velikim sveučilišnim i javnim knjižnicama Google je krajem 2004. godine pokrenuo Print inicijativu za digitalizaciju i očuvanje knjiga, koje se smatraju javnim dobrom, nedostupne su ili su u tisku. Putem Google Books stranica danas je za pretraživanje i korištenje dostupno više od 10 milijuna naslova. Google je prošle godine lansirao eBookstore, servis za prodaju e-knjiga. Usluga je trenutno dostupna samo u SAD-u, a broji preko tri milijuna naslova od kojih je velik broj besplatan.
   

  Gmail, 2004.

   
  Google mail besplatni je poslužitelj za elektroničku poštu s više od sedam gigabajta prostora za pohranu, što se stalno povećva, naprednim filterom za spam, podrškom za mobitele i brojnim povezanim servisima i aplikacijama. U proteklih šest godina Gmail je narastao na 150 milijuna korisnika, a od ostalih webmail servisa izdvaja ga jedinstveno sučelje usmjereno na pretraživanje i praćenje »toka razgovora«. Poput Google pretraživača, Gmail je također lokaliziran i preveden na čak 52 svjetska jezika.
   

  Maps, 2005.

   
  Uz digitalno iscrtane i detaljne karte gotovo svakog komadića planeta Zemlje, Maps koristi i satelitske slike visoke rezolucije kojima pokriva sva veća urbana područja s tendencijom širenja. Maps postoji u više verzija, kao mobilna aplikacija koja može poslužiti kao zamjena GPS-u, te kao desktop aplikacija Google Earth.
   

  Gtalk, 2005.

   
  Google talk jednostavan je IM klijent, integriran i u Gmail, a posjeduje sve što jedan chat program treba imati, uključujući i podršku za video i zvuk.
   

  Google Apps, 2006.

   
  Google Apps ponuda uključuje paket uredskih alata za tvrtke. Uz mail, Apps sadrži integrirani kalendar naprednih funkcija, Google Docs, Google grupe za suradnju i komunikaciju između korisnika, video servis
  za upload i razmjenu video sadržaja te Google Sites - jednostavni čarobnjak za brzo kreiranje intranet stranica i organizaciju podataka.
   

  Picasa, 2006.

   
  Picasa je aplikacija za organizaciju i editiranje fotografija koju je Google kupio 2004. Dostupna je i online verzija koja funkcionira na istom principu kao i Gmail i Apps.
   

  YouTube, 2006.

   
  Najpopularniji servis za razmjenu video sadržaja Google je kupio 2006. godine. Iako je kao osnovni razlog za keširanje 1,7 milijardi dolara za YouTube navedeno korištenje oglasnog prostora u i oko videozapisa, Google je još uvijek na gubitku u ovoj akviziciji. Nakon kupnje YouTubea Google se suočio s mnogobrojnim optužbama za kršenje autorskih prava, zbog čega su brojni videozapisi morali biti uklonjeni sa stranice.
   

  Google Docs, 2007.

   
  Google docs nudi paket uredskih alata dostupnih putem browsera. Osim tekst procesora, omogućuje stvaranje i uređivanje tablica, prezentacija i obrazaca. Datoteke kreirane kroz Google Docs spremaju se u realnom vremenu na google serverima, a mogu se i pohraniti lokalno na računalo korisnika u više standardnih formata. Docs ima jednostavan sustav razmjene datoteka i podataka koji za više korisnika omogućuje zajednički rad na istom dokumentu, a nudi i posebno dizajnirano sučelje za Android i iPhone.

Android, 2008.

Android cjelovita je mobilna platforma koja je u nešto više od godine dana značajno promijenila odnose na tržištu pametnih mobilnih telefona. Za razliku od Windows Mobile ili Symbiana Android je baziran na otvorenom kodu, a standardni dio sustava čine popularni Googleovi servisi. Integrirani su Gmail, Gtalk, YouTube, Google Maps.... Aplikacije se mogu dodavati putem Android Marketa, Googleove alternative Appleovom AppStoreu.

Chrome, 2008.

Googleov browser Chrome u relativno kratko vremenu izbio je na treće mjesto po zastupljenosti u svijetu, iza Firefoxa i Internet Explorera.
  Minimalnog dizajna i s dostupnim svim osnovnim funkcijama, Chrome nedostatak nekih opcija možda standardno dostupnim u drugim browserima nadoknađuje iznimnom brzinom, stabilnošću i poboljšanom sigurnošću. 

Google TV, 2010.

Google Tv uređaj je temeljen na Androidu koji se priključuje na televizor. Osim pristupa internetu putem preglednika Google Chrome, Google TV omogućuje jednostavno korištenje i drugih internetskih servisa, a zbog otvorenog sučelja nezavisnim razvijateljima omogućen je razvoj aplikacija za uređaj. Google je nedavno pozvao proizvođače da odgode predstavljanje novih proizvoda s podrškom za Google TV dok se ne isprave uočeni bugovi i dodatno unaprijedi softver. Korisnike trenutne verzije smeta sporost i manjak opcija, a nadogradnja bi, između ostalog, trebala pružiti mogućnost upravljanja sustavom putem mobilnog telefona s Androidom.

Chrome OS, 2011.

Chrome OS novi je operativni sustav baziran na Googleovom ultrabrzom browseru Chrome. Svim aplikacijama pristupa se putem interneta i browsera, što Google reklamira kao prednost novog sustava. Osim standardnih Googleovih servisa, aplikacija i programa, dodatne aplikacije moguće je instalirati putem Chrome web storea, koji radi na sličnom principu, poput Android Marketa. Očekuje se da će više proizvođača predstaviti svoje prijenosnike bazirane na Chrome OS-u već tijekom prvih nekoliko mjeseci ove godine.

Veliki promašaji

Usprkos stalnom predstavljanju novih proizvoda i servisa, mnogi od tih projekata završe neuspješno. Samo ove godine takva je sudbina zatekla Wave i Buzz. Dok je Wave krajem 2009. najavljen kao revolucionarna komunikacijska platforma, koja objedinjuje e-mail, instant messaging i suradnju na projektima, čini se da je malo tko uspio shvatiti za što bi ga se točno mogao koristiti te je povučen samo tri mjeseca nakon što je postao dostupan za javnost. Googleov pokušaj ulaska u društvene mreže putem Buzza, implementiranog u sklopu Gmaila, dosad se nije pokazao kao pretjerano uspješan, a dodatan problem ovoj usluzi stvorili su prigovori korisnika vezani uz privatnost podataka, sudske tužbe, kao i nedostatak stvarno inovativnih funkcija.

Buzz, 2010.

   Buzz je najnoviji veliki dodatak Gmailu, a riječ je o društvenom servisu koji omogućuje pisanje statusa i komentara, uz dodavanje linkova, slika i video zapisa. Ovaj projekt se zasad pokazao ne pretjerano uspješnim pokušajem stvaranja konkurencije vodećim društvenim mrežama Facebooku i Twitteru.

S druge strane, Google je dobro protresao svijet pametnih mobilnih telefona predstavljanjem Androida, izravne konkurencije razvikanom i megauspješnom Appleovom iPhoneu. U samo godinu dana ova otvorena potpuno nova mobilna platforma pokazala je da ima sve predispozicije iz korijena promijeniti odnose na tržištu pametnih mobitela. Od 2009. godine do danas, Android je praktički ni iz čega zauzeo impresivnih 26 posto tržišta pametnih mobitela, čime je praktički došao uz bok iPhoneu. Američka mreža za mobilno oglašavanje, »Millennial media«, objavila je da je Android prestigao Appleov IOS kao vodeći operativni sustav za pametne mobitele na njihovoj mreži.

Brzina kojom se Google kao internetski gigant širi na sasvim nova tržišta istovremeno je zapanjujuća, ali i sasvim netipična za goleme korporacije.

Novi uzlet

– Google, kao niti jedna druga kompanija, ne može se osloniti samo na jedan prihodovni model i računati da će to biti dovoljno. Za Google jednostavno ne postoji opcija da samo sjede i ništa ne rade. Stoga je logično da redovito izlaze s novim proizvodima. Iako neki od njih ne postižu rezultate, mnogi se pokazuju i više nego uspješnim, poput Androida. S druge strane na tržištima dionica i kapitala bitno je stalno ostvarivati rast, a Google ne može uvjeriti nove dioničare da kupuju njihove dionice, ako oni ne očekuju da će ostvariti dobit, kaže ugledni informatički stručnjak i član uprave Perpetuum Mobilea Ivo Špigel. 

Ivo Špigel

Da je Googleu nužno pronaći druge izvore prihoda govore i brojke, jer usprkos svim eksperimentima koje su pokrenuli, tvrtka je i dalje debelo ovisna o osnovnom pretraživačkom i oglašivačkom biznisu koji su tijekom prošle godini činili više od 95 posto u ukupnim prihodima od 24 milijarde dolara i dobiti od 6,5 milijardi dolara. Ta je situacija pojedine ljute konkurente, poput predsjednika uprave Microsofta Stevea Ballmera, navela da Google posprdno nazove »one-trick ponyjem«. Međutim, jedna od većih briga investitora je upravo u tome da će Google završiti kao Microsoft koji nije uspio pronaći nove velike izvore prihoda i zamjene za dva glavna proizvoda, Windowse i Office.

Unatoč golemoj dobiti ukupan rast prihoda smanjen je s 56 posto u 2007. godini, na devet posto tijekom prošle godine. Međutim, treba uzeti u obzir da su ovi rezultati postignuti u vrijeme globalne ekonomske recesije, a već postoje znakovi da se Google ponovo priprema na snažniji rast, jer tijekom trećeg kvartala prihodi su porasli za 23 posto na 7,3 milijarde dolara, što je više od predviđanja većine analitičara.

Mobilno oglašivanje

U pronalaženju novih izvora prihoda Googleu bi mogao značajno pomoći Android i očekivani rast mobilnog oglašivanja, a u tvrtki predviđaju da bi samo ovaj segment ubrzo mogao nositi milijardu dolara prihoda godišnje.

– Google je kompanija na steroidima koja sve pokušava riješiti algoritamski. Što znači, da ako postoji neki problem koji se može riješiti matematički, oni će ga doista i riješiti, počevši od Mapsa, preko shoppinga, do svega ostalog. U Googleu su svjesni da se ogroman rast prihoda od pretraživačkog posla ne može nastaviti vječno. Zato se šire na mobilno tržište, razvijaju Android, ulaze u televiziju s Google TV-om... Na svim tim novim proizvodima pokušavaju ponuditi oglašivanje, i to na njihovom principu i modelu, savršene segmentacije i odličnog odaziva i rezultata. Tržište i ulagači ih jednostavno tjeraju da prošire svoj poznati oglašivački model na nove niše. To je, recimo, stvar s Androidom. Korisnik, primjerice, sa svog Android mobitela može pretraživati lokacije picerija u blizini. Na zaslonu ne samo da će dobiti Google oglase i lokacije picerija, već i opciju »click to call«, odnosno klikni i nazovi. Dakle, korisnik direktno kroz oglase može nazvati i naručiti pizzu. Google radi vrlo planski i jako se dobro razumije u oglašivanje – kaže Goran Čandrlić iz riječkog InTecha, certificirani stručnjak u Google Adwordsu.

Goran Čandrlić / Snimio Petar FABIJAN

Rat tabletima

Što se tiče ostalih novih proizvoda, Ivo Špigel ocjenjuje kako će za Google iznimno važan potez u sljedećim mjesecima biti Chrome OS. Riječ je o operativnom sustavu temeljenom na popularnom Googleovom browseru Chromeu koji koristi internetske aplikacije.

Korisnik svim aplikacijama pristupa putem interneta i browsera, a prema Googleu upravo u tome krije se prednost novog sustava, jer osim što ne zauzima mnogo prostora na disku, ujedno se skraćuje vrijeme »podizanja«. Aplikacije će se instalirati putem Chrome web storea koji radi na principu već uhodanih app storeova, poput Android Marketa.

– Najavljeni su prijenosnici koji koriste Chrome OS, ali zasad je pitanje koliko će se Google na tome angažirati, a koliko stoji mogućnost da sve najave odu u vjetar. No, ako je točno to što su najavili na svojoj presici, korištenje novog operativnog sustava, ne samo na prijenosnicima, već i na mobitelima i stolnim računalima, novo je područje na kojem bi mogli dominirati i parirati Microsoftu i Appleu. S druge strane, u ovoj godini nas konačno očekuju tableti bazirani na Androidu. Apple je sa svojim iPadom potvrdio uspješnost koncepta ovakvog uređaja nakon niza ranijih promašaja više proizvođača i Googleov se odgovor očekivao i brže nego što se to dogodilo. Međutim, nema sumnje da su Android tableti tu, a očekujem da će brojni novi uređaji biti predstavljeni ovih dana na sajmu CES u Las Vegasu. Pretpostavljam da će Android na području tablet računala imati sličan put, kao i na mobitelima, gdje je Apple najjači pojedinačni proizvođač, ali ih Android kao platforima stiže i prestiže – objašnjava Špigel.

Ljuta konkurencija

Dodatne probleme Googleu mogao bi stvoriti Facebook koji je s pola milijarde korisnika tijekom prošle godine prestigao Google i postao najposjećenija internetska stranica u SAD-u. Osim Facebooka i Apple je učinio podatke o svojim korisnicima nedostupnim Googleovom pretraživaču.

Googleov predsjednik uprave Eric Schmidt tako je nedavno morao javno priznati da je takva praksa Facebooka »zabrinjavajuća«.

– Google i Facebook svakako jesu konkurentni, jer osnovni prihod i jedne i druge kompanije dolazi iz oglašivanja. Iako su im poslovni modeli sasvim različiti, izvor prihoda je isti, pa u tom smislu i Facebook i Google ovise o postotku rasta ili pada posjećenosti njihove stranice – kaže Špigel.

Poznati bloger i komunikacijski savjetnik Marko Rakar, s druge strane, smatra da Facebook zasad nije prava konkurencija Googleu.– Ciljevi Googlea i Facebooka su  različiti, ali su opće prihvaćene mjerila uspjeha zajednička, pa se stoga može činiti kako su oni međusobna konkurencija. Google želi organizirati informacije, dok se Facebook u svojoj srži pretvara u globalni imenik. Način na koji koristimo google servise je bitno različiti od načina i svrhe u koju koristimo Facebook. Prvi put kad odlučimo na Facebooku učiniti nešto za što inače koristimo Google, tada će oni postati prava konkurencija. Zasada to nije slučaj – kaže Rakar.

Bijeg zaposlenika

Naši sugovornici napominju kako je Google u zadnje vrijeme suočen i sa sve češćim prelascima zaposlenika u druge internetske tvrtke, a Špigel navodi kako je u tom smislu Facebook sigurno postao jedan od najvećih problema.

– Nemali broj ljudi prešao je iz Googlea u Facebook, iz raznih razloga, bilo da su smatrali da je Facebook manji, inovativniji, više seksi, ili su ih privukle opcije za dionice. No, trend je definitivno takav – kaže Špigel.

Mantrom »ne budi zao« do strelovitog rasta

Google je ostvario nevjerojatan i strelovit rast i pritom se cijelo vrijeme vodeći svojom već nadaleko poznatom mantrom »don't be evil«, odnosno »ne budi zao«. No, koliko je uopće moguće da se jedna mega korporacija poput Googlea, koja je sebi mogla dopustiti rat sa svjetskom silom Kinom, štiteći svoje poslovne interese, pod egidom borbe protiv cenzure svojih korisnika, vodi ovakvim moralnim načelom? Nije li tu u pitanju na koncu samo dobar PR? Jer, Google uz pomoć svojih pretraživačkih algoritama i usluga već godinama prikuplja nebrojene osobne podatke o svojim korisnicima, a odnedavno uz pomoć GPS-a i geolociranja na Androidima te servisa Latitude, doslovno ima i mogućnost njihova fizičkog lociranja u svakom trenutku. Koliko je moguće pouzdati se u njihovu mantru kad je čuvanje privatnosti u pitanju?

Greške u koracima

Ivo Špigel smatra da je Googleov slogan 80 posto PR, a 20 posto istinska namjera da se pokuša činiti više dobra, manje zla.
– Sigurno se može govoriti o tome ponašaju li se određene kompanije korektnije prema kupcima, ali situacija u kojem mediji Google i Apple označavaju dobrim momcima, a Microsoft i Facebook zlim je deplasirana. No, primjerice u slučaju projekta skeniranja knjiga Google je pokazao da se ne drži svog slogana. Nije sporno da mogu skenirati knjige, ali kasnije tvrditi da su samim tim postale njihovo vlasništvo je besmislica. Da je bilo koja druga tvrtka to pokušala bila bi ismijana i taj slučaj svakako nije dio »don't be evil« priče. Istina je da tvrtke mogu napraviti greške što se tiče čuvanja privatnih podataka svojih korisnika. Facebook je tako napravio puno grubih grešaka u svojim postavkama za privatnost, ali to je više posljedice neprofesionalnosti i neozbiljnosti, nego ozbiljne namjere da se dođe do nečega i naškodi korisnicima. S druge strane činjenica je da i Facebook i Google prikupljaju goleme količine podataka o svojim korisnicima. Googleove baze podataka nisu otvorene, jednako kao i njihovi algoritmi i sustav po kojem klasificiraju stvari. Ono što je veći problem je da sami korisnici, pogotovo u Hrvatskoj, nemaju razvijenu svijest što je privatnost i kako se prema tome postaviti, a u svemu tome nimalo ne pomaže ni naš školski sustav, koji mlade ne uči njihovim pravima. To je zabrinjavajuće, no to nije problem Facebooka ni Google, već školstva, kaže Špigel.

Velik i trom sustav

Goran Čandrlić drži kako iza slogana »don't be evil« stoji dobar dio uspjeha Googlea.
– Oni nisu zli, Google je na koncu samo korporacija. No, njima je taj slogan vrlo zanimljivo poslužio u razvijanju korporativnog modela. Njihovi zaposlenici, kao i bilo čiji drugi mogu se pitati je li ono što rade dobro? Naravno da je dobro, jer ne može postojati savršeni sistem. Mi izvana možda vidimo Google kao monolitnu, savršenu organizaciju, koja odlično zarađuje i ima vrhunske uvjete. No, to nije baš tako, što dokazuje i priča o njihovom dizajneru koji je prešao u Twitter. Međutim, »don't be evil« je mantra koja svima u Googleu kaže da rade super stvar. I ako ljudi stvarno vjeruju u to, nema druge – kaže Čandrlić.

Prema Marku Rakaru, Google nije postao zao, nego je jednostavno postao velik i trom sustav.
– Dok su bili maleni, mogli su reagirati brzo i fleksibilno i s ogromnim rastom naravno dolazi i doza birokracije, kontrole kvalitete i mnogi drugi problemi kojih prije jednostavno nije bilo. Što se tiče privatnosti, kako to ističe Mark Zuckerberg, razvojem društvenih mreža i općom povezanosti više je nego očito da je potrebno razmotriti koncept privatnosti i što on točno znači ili što se od njega očekuje. Privatnost je jednostavno postala globalna tema koja nadilazi i Google i Facebook, te svi skupa moramo potražiti odgovore na to koji su točno izazovi i prijetnje olakog odavanja osobnih podataka, ali i koje prilike iz toga proizlaze. Koncept privatnosti treba iznova definirati, a samo se čini kako su za to »krivi« Google ili Facebook – kaže Rakar.

Rakar napominje kako Google, Facebook, Twitter i mnoge druge kompanije koje rapidno rastu moraju svake godine zaposliti i više od sto posto nove radne snage.

Marko Rakar / Snimio Denis LOVROVIĆ

– U takvim situacijama gdje je potrebna golema količina ljudi i još pritom vrhunskih talenata, argument za prelazak iz jedne kompanije u drugu nije više samo osobni dohodak nego i druge pogodnosti.

Ono o čemu se malo govori je da novi zaposlenici Facebooka kao dio svojih primanja dobijaju i udjele u kompaniji koje kupuju po cijenama koje su bitno niže od očekivane vrijednosti u času kad Facebook izađe na burzu. Neki od zaposlenika dobijali su dionice po 0,33 dolara po komadu dionice, što znači da po posljednjim transakcijama ispada kako je osoba koja je dobila 10.000 dionica ili 3.300 dolara vijednosti danas doslovce milijuner.

Gušenje kreativnosti

Mnogi od »prebjega« iz Googlea žalili su se kako je internetski div s 23.000 zaposlenika jednostavno postao prevelik i previše birokratiziran, a da bi u njemu mogli ostvariti neke svoje ideje.

– Googleov direktor dizajna otišao je u Twitter. Zašto? Googleova kultura unutar tvrtke čisto je inženjerska. Dizajner je dobio zadatak napraviti jedan logo. Nakon što se obratio šefovima uvjeren kako je napravio genijalan dizajn plave boje, oni su mu rekli da nisu sigurni je li ta plava boja baš prava.

Napravili su test na više od 40 varijanti plave boje kako bi vidjeli na koju korisnici najbolje reagiraju. I čovjek je na to poludio, jer ponudio im je svoju kreativnost, a oni su odabrali heksadecimalni broj na kojeg su ljudi reagirali najbolje. Dizajner je zato odlučio otići u Twitter  – kaže Čandrlić.

Dodajući kako je ta kultura nešto što ih možda može kočiti, Čandrlić navodi kako je jedino mjerilo tvrtke financijski rezultat.
– Jedini koji im u tome može konkurirati je Apple. Iako Apple jako dobro zarađuje, ranjiv je iz jednog jedinog razloga, svog šefa Stevea Jobsa koji vedri i oblači čitavom kompanijom. Jer, kad Jobs ode, što onda? Takva je kultura kompanije u kojoj je šef alfa i omega. Google je u tom smislu malo naprijed, iako su tu zapravo na djelu dvije velike krajnosti, a obje su jako, jako uspješne – kaže Čandrlić.

Iako je pitanje inovativnosti problem s kojim se mogu mučiti mnoge velike korporacije, Špigel podsjeća na poznatu činjenicu da svaki Gogoleov zaposlenik ima obvezu deset do 15 posto svog radnog vremena izdvojiti za vlastite projekte i raditi praktički »što god im padne na pamet«.

Google je osnovao i investicijski fond koji će pratiti samostalne male projekte koje su pokrenuli bivši zaposlenici kako bi ih potakli da nastave raditi kao partneri. U tom smislu indikativna je izjava Sergeya Brina kako ljudi rade za Google između ostalog i zato što tvrtka koristi tehnologiju na različite »cool« načine.

Zato su toliko i važni projekti, poput razvoja automobila koji voze bez vozača, iako se na prvi pogled čine šašavim, a ujedno će pomoći Googleu da i u idućih 12 godina uspješno nastavi svoju misiju s početka priče.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.