Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
18. kolovoza 2019.
Crveno-smeđi spektakl

TKO RANO RANI POMRČINU GRABI Mjesec ulazi u Zemljinu sjenu u ponedjeljak rano ujutro

Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpunu tamu već poprima crveno-smeđu nijansu
Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpunu tamu već poprima crveno-smeđu nijansu
Autor:
Objavljeno: 19. siječanj 2019. u 0:08 2019-01-19T00:08:21+01:00

Ukoliko vremenski uvjeti budu povoljni, Zvjezdano selo Mosor planira održati javno promatranje teleskopima u Splitu na lokaciji pokraj lučice Spinut u vremenu od 04:30 do 07:30 sati dok Astronomsko društvo "Leo Brenner" planira održati javno promatranje teleskopima od 04:30 do 07:30 na Rivi lošinjskih kapetana (ispred Muzeja Apoksiomena) u Malom Lošinju

U ponedjeljak 21. siječnja 2019. u ranojutarnjim satima dogodit će se potpuna pomrčina Mjeseca. Obzirom na lošu vremensku prognozu javna promatranja teleskopima su najavljena samo u Splitu i Malom Lošinju, javlja nam Dorian Božićević, tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.

Ukoliko vremenski uvjeti budu povoljni, Zvjezdano selo Mosor planira održati javno promatranje teleskopima u Splitu na lokaciji pokraj lučice Spinut u vremenu od 04:30 do 07:30 sati dok Astronomsko društvo "Leo Brenner" planira održati javno promatranje teleskopima od 04:30 do 07:30 na Rivi lošinjskih kapetana (ispred Muzeja Apoksiomena) u Malom Lošinju.

PODACI O VIDLJIVOSTI POTPUNE POMRČINE MJESECA IZ HRVATSKE

Početak ulaska u polusjenu: 3:36
Početak djelomične pomrčine: 4:33
Početak potpune pomrčine: 5:41
Maksimum pomrčine: 6:12
Kraj potpune pomrčine: 6:43
Zalazak Mjeseca: 7:41

Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, a pritom je Mjesec obasjan crvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, pojava kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu naziva se djelomična pomrčina, ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu imamo pomrčinu u polusjeni.

Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpunu tamu već poprima crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava nastaje radi loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi koja se u ovom slučaju ponaša poput prizme.

Zemljina atmosfera najviše raspršuje plavu svjetlost (radi čega je nebo danju plavo), a crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim, objašnjava Dorian Božićević, tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka