Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1
Sutra: 14° 14° 1
19. travnja 2019.
Ukusnije i opasnije

Volite slano? Provjerili smo koliko je sol uistinu štetna za zdravlje

Foto Pixabay.com
Foto Pixabay.com
Autor:
Objavljeno: 19. rujan 2018. u 7:59 2018-09-19T07:59:56+02:00

Sol je često na tapeti brojnih rasprava o hrani koje upozoravaju na mnoge štetne utjecaje koje pretjerano soljenje ima za naš organizam.

Već se dugi niz godina lome koplja oko toga koliko soli valja unijeti u organizam i koliko je sol u prevelikim ili pak premalim količinama štetna za naš organizam. Stručnjaci često, a vjerojatno i opravdano, povezuju prevelik unos soli s razvojem brojnih bolesti organizma, no činjenica jest da ne postoje dovoljno jake i provjerene studije koje bi ove pretpostavke jednom za svagda potvrdile.

Problem istraživanja

Naime, vrlo je skupo i teško provesti istraživanje u kojem bi se dovoljno velikom uzorku ljudi svakodnevno pratio unos hrane duži niz godina, uzimajući u obzir sve ostale čimbenike njihovih života, kako bi se ustvrdilo u kojem postotku sol utječe na razvoj bolesti. Osim što je teško pronaći skupinu koja bi na tako specifičan način prehrane pristala, otežano je i osmisliti sustav promatranja.

No posljedice prekomjernog ili nedovoljno unošenja soli u organizam svakako postoje jer bilo koje odudaranje od srednjih i propisanih vrijednosti nije dobro. Kao što je mast u organizmu nužna u određenim omjerima te ni previše ni premalo nije dobro, tako se i sol ponaša u našem tijelu te vrijednosti koje značajnije izlaze iz okvira 5 do 6 grama (jedna čajna žičica) koliko je propisano kao srednja vrijednost po danu, nisu dobre za naše zdravlje.

Prerada hrane znači soljenje hrane

Problem unosa soli u današnjem društvu u velikoj je mjeri uvjetovan industrijskim načinima pripreme jela i obradom namirnica na način da okus učine boljim, a za to je zaslužna upravo sol čije visoke postotke nalazimo i u namirnicama u kojima ih ne bismo inače očekivali, primjerice, u bijelom kruhu.

Foto Pixabay.com

Pojačani okusi pripremljenih jela – gotovih juha, mesa i mesnih prerađevina, umaka, grickalica – doveli su do toga da i obroke koje pripremamo sami kod kuće više solimo. Tako je opći osjet na hranu postepeno oslabio, a da bismo hranu i dalje smatrali finom – u nju stavljamo više soli.

S čime je povezan prevelik unos soli?

Više od jedne čajne žličice soli stvara rizik za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, a pogoduje i štetan utjecaj na jetru.

Prekomjeran unos soli povezan je i sa stvaranjem edema, odnosno nakupljanja tekućine u tijelu, a u problemu se mogu naći i bubrezi koji pomažu u održavanju ravnoteže tekućina i proizvodnji crvenih krvnih stanica jer sol u velikim količinama smanjuje sposobnost bubrega da filtriraju neželjene toksine.

Dobre strane soli

S druge pak strane sol u manjim i reguliranim količinama esencijalna je za zdrav razvoj i održavanje tijela jer je izvrstan izvor natrija zasluženoga za kontrakcije mišića, transmisije živaca i sustav za balansiranje tjelesnih tekućina. Izbjegavanje soli može dovesti do preniskog krvnog tlaka, povećanja kolesterola ili rezistencije na inzulin.

Bez soli dakle ne bismo trebali živjeti, no bitno je osvijestiti da, kako sa svime, tako i sa soljenjem trebamo biti pažljivi. Izbjegavajte nepotrebno dosoljavanje hrane, brzu hranu ili druga gotova jela kako biste mogli uspostaviti što bolju kontrolu nad unosom soli. Ako mislite da previše solite hranu, postupno smanjite uobičajenu dozu. Hrana će na početku imati slabiji okus od onog koje volite, no s vremenom ćete se priviknuti i postat će vam normalan. Ključ je, kao uvijek u životu, u umjerenosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka