Snimio Sergej DRECHSLER
Prof. dr. Božo Vojniković sa suradnicima je dokazao da bolest koja je jedan od glavnih uzročnika gubitka centralne vidne oštrine nastaje zbog prekomjerne izloženosti UV-A i UV-B zrakama i nije staračka bolest
RIJEKA Makularna degeneracija (AMD) ili degeneracija žute pjege najčešće je oboljenje u oftalmologiji, a iako se desetljećima bolest povezivala sa starijom životnom dobi, desetogodišnje istraživanje prof. dr. Bože Vojnikovića i njegovih suradnika pokazalo je da bolest koja je jedan od glavnih uzročnika gubitka centralne vidne oštrine nastaje zbog prekomjerne izloženosti UV-A i UV-B zrakama.
Rezultati istraživanja nedavno su publicirani u respektabilnom časopisu »Biochimica et Biophysica Acta – Molecular Basis of Disease«, a objavom rezultata istraživanja projekt nije završio jer se na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci krenulo s testiranjem farmakološke prevencije i liječenjem AMD-a.
Riječ je o završnoj fazi projekta koja će rezultirati pantentom, a potom i stvaranjem farmaceutskog proizvoda koji će stati na kraj AMD-u. Iza svega toga niz je pojedinačnih znanstvenih i kliničkih istraživanja, studija i kongresa koji su doveli do značajnih saznanja.
Prof. dr. Vojniković dodaje kako je kod AMD-a bitna prevencija te već dojenče treba zaštititi pokrivalom za glavu prilikom izlaganja suncu, te ističe da je kroz istraživanja dokazano i kako se AMD češće pojavljuje u priobalnom području nego na kontinentu te da degeneracija ne zahvaća samo centralni dio oka gdje počinje, već se proteže sve do očne periferije.
Sunčeva svjetlost
– Pored epidemiološkog istraživanja AMD-a na području Primorsko-goranske županije, prije deset godina pristupilo se i eksperimentalnom istraživanju na modelima laboratorijskih životinja s obzirom da je klinički ustanovljena povezanost makularne degeneracije s insolacijom, odnosno s izloženošću sunčevoj svjetlosti. Prvi su eksperimenti na životinjama obavljeni na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, na Zavodu za patologiju te smo patohistološki dokazali da pod kumulativnim dozama UV-A i UV-B zraka dolazi do oštećenja praktički svih slojeva senzorne retine. Nakon toga se na Institutu Ruđer Bošković pristupilo ispitivanju istih uvjeta ozračenja metodom proteomike i to u suradnji s prof. dr. Krešimirom Pavelićem i doc. dr. Sandrom Kraljević Pavelić koji i danas na riječkom Odjelu za biotehnologiju rade na projektu i razvoju farmaceutskog pripravka za makularnu degeneraciju, pojašnjava prof. dr. Vojniković.
Do sada je u istraživanje makularne degneracije oka uloženo pola milijuna eura, a dio istraživanja proveden je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te je u financiranju kliničkih terenskih istraživanja sudjelovala i Primorsko-goranska županija. U posljednjoj fazi projekta i stvaranju farmaceutskog koktela, kaže prof. dr. Vojniković, tehničku potporu pružaju i JGL te Poliklinika Svjetlost, a za nastavak projekta planira se i apliciranje na EU fondove. U planu je i provedba još jednog epidemiološkog istraživanja u koji će se uključiti klinike iz nekoliko europskih zemalja kako bi se napravila konparacija rezultata iako, zaključuje prof. dr. Vojniković, dosadašnje rezultate i saznanja do kojih se došlo kroz projekt više ništa ne može pobiti.
Participacija starenja
Otvaranjem Odjela za biotehnologiju proteomska su istraživanja preseljena u Rijeku te je dokazano da u uvjetima pojačane izloženosti sunčevoj svjetlosti dolazi do poremećaja homeostaze, oksidativnog stresa i oštećenja DNA, što danas omogućuje, kaže prof. dr. Vojniković, pristupanje farmakoterapiji ove teške bolesti koja je u progresiji.
– Nekad su se u oftalmologiji najraširenijim bolestima smatrali glaukom i dijabetičke komplikacije, a danas je makularna degeneracija vodeća bolest. Nekada se zvala staračka degeneracija, no to nije staračka bolest. Dokazali smo da nema pojave ni razvoja bolesti bez izlaganja sunčevim zrakama. Participacija starenja ima svoj udio, jer starenjem se povećava broj godina izloženosti sunčevoj svjetlosti. Međutim, u našim smo istraživanjima imali slučajeve oboljenja i devetogodišnje djece – navodi prof. dr. Vojniković.
