Generacija "iGen"

Ovisnost o mobitelima bitno povećala raširenost depresije i samoubojstava među tinejdžerima

Portal Novilist.hr

FOTO/Pixabay

FOTO/Pixabay

„Tinejdžeri mogu osjetiti probleme s mentalnim zdravljem neovisno u kojoj eri žive – s pametnim mobitelima ili bez njih“.



Generacija mladih ljudi je potpuno zaokupljena svojim smartphoneima. Pametni mobiteli i njihova tehnologija, infiltrirali su se u naše društvo – ali, samo zato što su nam na dlanu nove aplikacije, ne znači i da smo sretniji.


Porast stope samoubojstava


U SAD-u je zabilježeno pogoršanje mentalnog zdravlja kod tinejdžera u posljednjih pet godina. Psihologica, dr. Jean Twenge, za UNILAD je objasnila zašto. 


Nova studija otkriva katastrofalne efekte pametnih telefona na novu generaciju. Tzv. „iGen“ generacija (rođeni sredinom devedesetih godina), zbog mobitela postaje anksiozna i usamljena.




Anketa za razdoblje od 2010. do 2015. godine, pokazuje da se 33 posto američkih tinejdžera osjeća beskorisno i nesretno. Godišnja stopa tinejdžerskih samoubojstava, povećala se za 23 posto.


Ono što posebno plaši je porast od 31 posto tinejdžerskih samoubojstava kod mladih ljudi u dobnoj skupini između trinaest do osamnaest godina. Studijska analiza ukazuje na „epidemiju lošeg mentalnog zdravlja“ u toj dobnoj skupini, prenosi UNILAD.


Twenge djelomično okrivljuje ovisnost o smartphoneima. „Problem je univerzalan. Suicidalni osjećaji kod mladih ljudi su neovisni o socio-ekonomskim ili kulturološkim čimbenicima, ali vidi se da porast istih predvode mlade žene“.


75 posto tinejdžera je 2015. godine imalo pristup smartphoneu


„Nekoliko longitudinalnih i eksperimentalnih studija pokazuje da vrijeme provedeno ispred ekrana vodi prema tome da se osjećaju nesretno, a ne da taj osjećaj vodi prema većoj količini vremena ispred ekrana.“, kaže psihologica.


Twenge i njezin tim su u studiji zaključili da tinejdžeri koji provode pet ili više sati dnevno ispred mobitela, spadaju u rizičnu skupinu (više od 71 posto) sklonosti prema samoubojstvu.


Čimbenici koji utječi na takav rizik uključuju depresiju i suicidalne misli, a značajno porastu nakon dva ili više sata dnevno koja se provode „online“.


„Tinejdžeri provode manje vremena u interakciji ‘uživo’. Takva interakcija je jedna od najvećih garancija ljudske sreće, bez toga – naše raspoloženje pati i nerijetko slijedi depresija. Osjećaj društvene izoliranosti je jedan od najvećih rizičnih čimbenika samoubojstva“, kaže psihologica.


Twenge objašnjava da depresija i samoubojstvo imaju mnogo uzročnika: od genetske predispozicije i obiteljskog okruženja, do zlostavljanja i traume. Kaže i da je opaženo da „tinejdžeri mogu osjetiti probleme s mentalnim zdravljem neovisno u kojoj eri žive – s pametnim mobitelima ili bez njih“.


Veza između “ekrana” i depresije


“Neki ranjivi tinejdžeri koji inače ne bi imali problema s mentalnim zdravljem možda su skloniji depresiji zbog previše vremena ‘na ekranu’, nedostatku društvenih interakcija licem u lice ili neodgovarajućeg spavanja.“ napominje doktorica.


Situacija nije alarmantna samo u SAD-u. U Velikoj Britaniji, prosječno osoba provede šest sati dnevno gledajući u ekran – smartphone, računalo, televiziju ili tablet.


Twenge i njezin tim su sigurni da postoji „jasna veza između aktivnosti na ekranu s višim razinama simptoma depresije i samoubojstva“.


Kako se boriti protiv toga?


Istraživanje predlaže ograničavanje digitalnih medija na dva sata dnevno, što se pokazuje boljim za sreću i mentalno zdravlje. Posebno naglašavaju da se vrijeme provedeno za ekranom ne smije utjecati na naše spavanje.


„Stavite mobitele na punjače izvan spavaće sobe, a barem pola sata prije spavanja ih ne dirajte, da si osigurate bolji san. Nedostatak sna je snažan utjecajni čimbenik na depresiju“, kaže Twenge.


Doktorica zaključuje da društvo mora shvatiti i prilagoditi se „vojsci mladih ljudi, jer gdje krene iGen generacija, za njom kreće i naša nacija i svijet“, prenosi UNILAD.